{"id":50095,"date":"2010-01-09T13:21:42","date_gmt":"2010-01-09T13:21:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50095"},"modified":"2010-01-09T13:21:42","modified_gmt":"2010-01-09T13:21:42","slug":"genitalije-i-um-muskarca-i-zena-razlicito-reaguju-na-uzbudenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/09\/genitalije-i-um-muskarca-i-zena-razlicito-reaguju-na-uzbudenje\/","title":{"rendered":"Genitalije i um mu\u0161karca i \u017eena razli\u010dito reaguju na uzbu\u0111enje"},"content":{"rendered":"<p>Um i genitalije \u017eena razli\u010dito reagiraju na spolno uzbu\u0111enje, dok su kod mu&scaron;karaca ova dva dijela tijela izvrsno &quot;u&scaron;timana&quot;, pokazalo je novo istra\u017eivanje sveu\u010dili&scaron;ta Queen's University.<\/p>\n<p>Seksualni odgovor \u010dovjeka dinami\u010dna je kombinacija kognitivnih, emocionalnih i fiziolo&scaron;kih procesa. Kako bi produbila saznanja o ovoj zamr&scaron;enoj tematici, Meredith Chivers je prou\u010davala 134 studije objavljene u razdoblju od 1969. do 2007., koje su analizirale razinu usugla&scaron;enosti subjektivnog do\u017eivljaja spolnog uzbu\u0111enja i fiziolo&scaron;kog odgovora genitalija. Sveukupno, istra\u017eivanje je obuhvatilo 2.500 \u017eena i 1.900 mu&scaron;karaca. Sudionici su tijekom istra\u017eivanja navodili kako su se osje\u0107ali tijekom ili nakon &scaron;to su bili izlo\u017eeni razli\u010ditim seksualnim stimulansima, &scaron;to je nazvano subjektivnim uzbu\u0111enjem. Mjereni su i&nbsp; fiziolo&scaron;ki odgovori na seksualne stimulanse koriste\u0107i razli\u010dite metode, poput promjene u erekciji penisa mu&scaron;karaca i genitalnog protoka krvi \u017eena.<\/p>\n<p>Subjektivne i fiziolo&scaron;ke mjere spolnog uzbu\u0111enja mu&scaron;karaca pokazale su ve\u0107i stupanj usugla&scaron;enosti od \u017eenskih. Drugim rije\u010dima, mu&scaron;karci su opisali svoje subjektivno uzbu\u0111enje na sli\u010dan na\u010din na koji je to pokazalo njihovo tijelo, &scaron;to upu\u0107uje na to da su mu&scaron;ki um i genitalije usugla&scaron;eni u djelovanju. Kod \u017eena se, pak, pokazalo da je ova usugla&scaron;enost puno manja. U nekim se slu\u010dajevima dogodila zna\u010dajna razlika u subjektivnom do\u017eivljaju uzbu\u0111enja i fiziolo&scaron;kim mjerenjima.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su u potrazi za obja&scaron;njenjem ovih razli\u010ditosti daljnjim istra\u017eivanjem utvrdili dvije glavne metodolo&scaron;ke razlike koje bi mogle imati svoju ulogu u neusugla&scaron;enosti \u017eenskog uma i tijela.<\/p>\n<p>Promjena tipa seksualnog stimulansa &#8211; vizualni ili audio stimulansi &#8211; nije rezultirala razlikom u usugla&scaron;enosti subjektivnog i fiziolo&scaron;kog odgovora mu&scaron;karaca, no kod \u017eena jest. \u017dene koje su bile izlo\u017eene ve\u0107em rasponu i broju seksualnih stimulansa pokazale su bolju usugla&scaron;enost subjektivnih i fiziolo&scaron;kih odgovora na stimulanse.<\/p>\n<p>Pravovremenost procjene vlastitog spolnog uzbu\u0111enja tako\u0111er je imala u\u010dinka na ovakav rezultat. Kad se od sudionika studije tra\u017eilo da ocjene razinu subjektivnog uzbu\u0111enja pri kraju svakog stimulusa, odgovori mu&scaron;karaca bili su sli\u010dniji jedni drugima od odgovora \u017eena. No, kad su oba spola upitana da&nbsp; ocjene razinu subjektivnog uzbu\u0111enja za vrijeme trajanja stimulansa, razlika u spolovima je nestala jer je usugla&scaron;enost mu&scaron;karaca u ovom slu\u010daju pala na razinu \u017eenske.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u posljednjem broju \u010dasopisa Archives of Sexual Behavior.<\/p>\n<p>Biologija.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Um i genitalije \u017eena razli\u010dito reagiraju na spolno uzbu\u0111enje, dok su kod mu&scaron;karaca ova dva dijela tijela izvrsno &quot;u&scaron;timana&quot;, pokazalo je novo istra\u017eivanje sveu\u010dili&scaron;ta Queen's University. Seksualni odgovor \u010dovjeka dinami\u010dna je kombinacija kognitivnih, emocionalnih i fiziolo&scaron;kih procesa. Kako bi produbila saznanja o ovoj zamr&scaron;enoj tematici, Meredith Chivers je prou\u010davala 134 studije objavljene u razdoblju od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50095","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50095"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50095\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}