{"id":50091,"date":"2010-01-06T13:58:24","date_gmt":"2010-01-06T13:58:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50091"},"modified":"2010-01-06T13:58:24","modified_gmt":"2010-01-06T13:58:24","slug":"tesla-zaostavstina-i-svetska-vlada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/06\/tesla-zaostavstina-i-svetska-vlada\/","title":{"rendered":"Tesla &#8211; zaostav\u0161tina i Svetska vlada"},"content":{"rendered":"<p>Tesla nije obi\u010dan tehnolog elektrotehnike, ve\u0107 u su&scaron;tini vizionar i mislilac jedne civilizacije, koja jo&scaron; uvek nije ostvarena. Njegove glavne ideje za koje je on vec tada imao prototehni\u010dka re&scaron;enja, takodje izveo osnovne eksperimente i merenja, zapravo jo&scaron; uvek pripadaju budu\u0107nosti&#8230;.<\/p>\n<p>1899. Tesla je izveo niz eksperimenata i do&scaron;ao do zna\u010dajnih otkri\u0107a i zapa\u017eanja koji su ostali u senci rada na be\u017ei\u010dnom prenosu&#8230;.<\/p>\n<p>U patentu &quot;Tehnika preno&scaron;enja elektri\u010dne energije kroz prirodne sredine&quot; koji je prijavio 16. maja 1900. izneo je podatak da je najni\u017ea rezonatna frekvencija Zemlje 6 herca&#8230;<\/p>\n<p>Jos 60-tih godina XIX veka desilo se razdvajanje nauke na tajnu i na javnu&#8230;<\/p>\n<p>Na kraju, po nekim simptomima specijalnog interesovanja za Teslu, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je Teslina nau\u010dna ideja ona od koje se danas najvi&scaron;e o\u010dekuje u krugovima svetske vlade koji se bave nau\u010dnim istra\u017eivanjima.<\/p>\n<p>Samo Teslina ideja \u010doveka-pojedinca kao note u matemati\u010dkoj partituri kosmi\u010dke harmonije osmi&scaron;ljava poku&scaron;aj da se zajedno prevazi\u0111u kriza civilizacije, kriza tehnologije i kriza ljudskoga duha. Shvatanje vremena kao glavnog prirodnog zakona i uvodjenje u mo\u0107 tehnologije beskona\u010dnog, omogu\u0107i\u0107e da savremeno \u010dove\u010danstvo umesto da izazove prirodnu katastrofu i nestane, predje u novu fazu kolektivne svesti i pre\u017eivi.<\/p>\n<p>Jo&scaron; 80-tih godina dvadesetog veka, \u010ditaju\u0107i Teslu, video sam da u njegovoj brojnoj zaostav&scaron;tini, (desetine hiljada nau\u010dnih dokumenata u arhivu Teslinog muzeja u Beogradu), postoji potencijal jedne potpuno nove nauke, potpuno novog shvatanja prostora, vremena i energije, koje je dublje i od relativisti\u010dkog i od kvantnomehani\u010dkog, kao i od onog kosmolo&scaron;kog koje se danas u astrofizici razvija kao teorija &#8216;velikog praska&#8217;.<\/p>\n<p>Tada me je iznenadilo saznanje, do danas nepromenjeno, da se u Srbiji, zemlji gde se nalazi najve\u0107i deo Tesline nau\u010dne arhive, niko ozbiljno ne bavi ponavljanjem njegovih eksperimenata, ciji rezultati protivre\u010de verovanjima u savremenoj nauci. <\/p>\n<p>1899. Tesla je izveo niz eksperimenata i do&scaron;ao do zna\u010dajnih otkri\u0107a i zapa\u017eanja koji su ostali u senci rada na be\u017ei\u010dnom prenosu. Utvrdio je uslove pod kojima pri pra\u017enjenju njegovog oscilatora nastaju vatrene lopte, u jednom trenutku je u pravilnim vremenskim razmacima registrovao signale nepoznatog porekla za koje je pomislio da dolaze od inteligentnih bi\u0107a sa druge planete, stvorio je ve&scaron;ta\u010dku maglu u laboratoriji i uverio se u tehni\u010dku mogu\u0107nost ve&scaron;ta\u010dkog proizvo\u0111enja ki&scaron;e. Pred sam odlazak iz Kolorada, Robert D\u017eonson mu je poslao fotografa koji je snimio najva\u017enije detalje eksperimenata.<\/p>\n<p>U patentu &quot;Tehnika preno&scaron;enja elektri\u010dne energije kroz prirodne sredine&quot; koji je prijavio 16. maja 1900. izneo je podatak da je najni\u017ea rezonatna frekvencija Zemlje 6 herca, &scaron;to je potvr\u0111eno tek merenjima koje je 60-tih godina izveo Prof. Schuman sa tehni\u010dkog fakulteta u Minhenu. I dok mu je ovaj podatak obezbedio veliko priznanje tada&scaron;nje nauke, jedan drugi podatak je bio uzrok kritike i mi&scaron;ljenja da je u svojim merenjima i prora\u010dunima negde pogre&scaron;io. Naime, on je tvrdio da se, na u patentu opisan na\u010din proizvedeni stacionarni talasi, &scaron;ire planetom srednjom brzinom ve\u0107om od brzine svetlosti, ta\u010dnije 471 240 kilometara u sekundi. Teslin eksperiment i merenja izvedena su &scaron;est godina pre objavljivanja teorije rlativnosti, \u010diji postulat o konstantnoj brzini svetlosti u vakumu. Op&scaron;ta teorija relativnosti, istog autora. Svetlost po ovoj teoriji skre\u0107e u blizini gravitacionih masa, &scaron;to zna\u0107i da ubrzava i stoga njena brzina po Op&scaron;toj teoriji relativnosti, kao &scaron;to znamo, nije konstantna. Svoj gore navedeni rezultat, Tesla je prijavio kao patent, ta\u010dno pet godina pre objavljivanja Specijalne teorije relativnosti.<\/p>\n<p>Sve u svemu, \u017eeleo sam da saznam za&scaron;to je nau\u010dna zaostav&scaron;tina Teslina uop&scaron;te do&scaron;la u Beograd, kako se to uop&scaron;te desilo. Za&scaron;to je Tesla neprirodno i&scaron;\u010dupan iz istorije Ameri\u010dke civilizacije, ne samo nauke, iako je bio ameri\u010dki nau\u010dnik \u010ditavog svog \u017eivota, kao i holandjanin Edison, i kako je mogu\u0107e da na primer u Smitsonian instituciji Tesla gotovo da nije zastupljen mada je on taj koji je prakti\u010dno zasluzan sto je Amerika postala super sila. Bez Tesline tehnologije, (nauke+tehnike), organizacione sposobnosti J. P. Morgana i G. Westinghousa ostale bi na nivou farmersko-trgovackog poslovanja, parne ma&scaron;ine i za industrijski razvoj nepogodne jednosmerne struje. Teslini izumi tu su bili klju\u010dni, fundamentalni, kao na primer patent daljinskog upravljanja iz 1898. godine, kojim je omogu\u0107en razvoj telekomunikacije, kada je Amerika bila jo&scaron; \u010disto agrarna zemlja. <\/p>\n<p>Pre svega, va\u017eno je shvatiti da Tesla nije obi\u010dan tehnolog elektrotehnike, ve\u0107 u su&scaron;tini vizionar i mislilac jedne civilizacije, koja jo&scaron; uvek nije ostvarena. Njegove glavne ideje za koje je on vec tada imao prototehni\u010dka re&scaron;enja, takodje izveo osnovne eksperimente i merenja, zapravo jo&scaron; uvek pripadaju budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>U \u010dlanku &bdquo;Pove\u0107anje ljudske energije&quot; Tesla eksplicitno pise da je mogu\u0107e materiju, odnosno atome i molekule, sintetisati direktno iz svetlosti, luminoferoznog etra, za koji je po njemu neka vrsta fluida koji se razre\u0111uje i zgu&scaron;njava. On ima merenja, konkretne merne rezultate superluminalnih brzina, odnosno brzina ve\u0107ih od svetlosne za nehercijanske talase koji se rasprostiru kroz zemlju ili obuhvataju zemljinu povr&scaron;inu. <\/p>\n<p>Tesla je Zemlju tretirao kao sferni kondenzator vrlo velike snage koji se sam elektri&scaron;e i nabija potencijalom. Zasto? Sama planeta Zemlja o\u010digledno je rotor gigantskog elektri\u010dnog generatora. Zemlja je zapravo magnet koji se obr\u0107e, i prema tome Tesla je zaklju\u010dio da nema nikakve potrebe graditi objekte koji proizvode struju, jer Zemlja to ve\u0107 i onako \u010dini, nego samo antene kojima bi se to zemljino ogromno elektri\u010dno polje jednostavno upotrebilo.<\/p>\n<p>Ono bi u potpunosti bilo i ekolo&scaron;ki \u010disto, jer energija zemljinog elektriciteta koja bi do&scaron;la na aparat, izvr&scaron;ila rad i vratila se u sistem planete u istom elektromagnetskom obliku, ne bi podlegla konverziji. Dakle, konverzija energije, posebno preko fosilnih goriva, kao glavni zaga\u0111iva\u010d na&scaron;e sredine, bila bi apsolutno izbegnuta.<\/p>\n<p><strong>Neshva\u0107en nau\u010dnik cija su najve\u0107a nau\u010dna otkri\u0107a i dalje neprimenjena<\/strong><\/p>\n<p>Bilo mi je jasno da je Tesla neshva\u0107en nau\u010dnik cija su najve\u0107a nau\u010dna otkri\u0107a i dalje neprimenjena. On je i&scaron;ao tre\u0107im putem u fizici koji je u dvadesetom veku u potpunosti zanemaren. Razvijale su se relativistika i kvantna mehanika, ideje bez najdubljeg zna\u010daja, koje su danas potpuno iscrpljene. Pobedila je tehnologija zasnovana na u filozofskom smislu nedovoljno promi&scaron;ljenim fundamentima fizike i matematike i zastranila koriste\u0107i zemljine resurse na takav na\u010din da to \u010ditavo \u010dove\u010danstvo danas dovodi u opasnost i ugro\u017eava mu opstanak.<\/p>\n<p>Rukovo\u0111en ovim \u010du\u0111enjem zbog nepriznatih a u potpunosti poverljivih Teslinih rezultata koji bi bili u stanju da razre&scaron;e mnoge probleme dana&scaron;njice i verovatno da globalnu civilizaciju usmere na jedan humanisti\u010dki put koji bi vodio u harmoniju \u010doveka i kosmosa a zaustavio bi se trend ljudskih poku&scaron;aja da prirodu prilagode sebi na neadekvatan na\u010din, jer priroda je beskona\u010dni osnovni entitet &#8211; uvek je iznad \u010doveka, jer i samo \u010dove\u010danstvo nije ljudski proizvod. Zna\u010di, moramo imati u vidu da je Kosmos ono &scaron;to je u svakom pogledu ne samo ja\u010de od svakog ljudskog fizickog eksperimentalnog napora, vec istinitije i dublje i od svakog ljudskog mi&scaron;ljenja.<\/p>\n<p>Zato sam 1996. godine oti&scaron;ao u Va&scaron;ington i proveo tamo tri meseca poku&scaron;avaju\u0107i da odgovorim na jedno jedino pitanje, a to je: Za&scaron;to je Teslina zaostav&scaron;tina do&scaron;la u Beograd, gde se njom niko ozbiljno ne bavi od 1953. godine kada je po\u010dela da sti\u017ee? U Americi bio sam gost Simonide Perica i Roberta Juta, bra\u010dnog para koji je sa pola miliona dolara kapitala finansirao film o Tesli u sopstvenoj produkciji. Robert Uth, scenarista i reditelj filma, \u010detiri je godine filmovao svakoga do koga je uspeo da do\u0111e uklju\u010duju\u0107i i Teslinog poslednjeg asistenta, kanadskog in\u017eenjera Metjusa. Robertovo istra\u017eivanje pokazalo je da se na bazi Tesline nauke, jedan broj vojnih in\u017eenjera u Americi, uglavnom penzionisanih, u svojim gara\u017eama i ku\u0107nim uslovima bavi ponavljanjem Teslinih klju\u010dnih eksperimenata. <\/p>\n<p>Ti ljudi u Americi su u izvesnom smislu prezreni i i marginalizovani, kao na primer Thomas Burden, iako imaju odre\u0111ene uspehe u svom nau\u010dnom radu, zato &scaron;to nau\u010dna zajednica zvani\u010dne univerzitetske nauke Teslu smatra nekim gotovo barbarogenijalnim izumiteljem koji nikad nije dosegao nivo nau\u010dne spoznaje, dakle koji nikad nije u strogom stru\u010dnom smilu osvestio sopstvena saznanja. <\/p>\n<p><strong>Teslin dru&scaron;tveni \u017eivot, njegove veze sa uticajnim ljudima tog vremena<\/strong><\/p>\n<p>Poku&scaron;avaju\u0107i da rekonstrui&scaron;em Teslin dru&scaron;tveni \u017eivot, koji je bio vrlo bogat, njegove veze sa uticajnim ljudima tog vremena, otkrio sam da su mu li\u010dni prijatelji bili iz kruga engleskih spiritualista, velikih nau\u010dnika koji su poku&scaron;avali da naucno doka\u017eu egzistenciju du&scaron;e umrlih ljudi i posle smrti, egzistenciju du&scaron;e van tela. To su bili Vilijem Kruks, \u010dovek koji je 1915 &#8211; 1918. godine vr&scaron;io du\u017enost predsednika Royal Society of England, a jo&scaron; u XIX veku bavio se spiritualizmom kao nau\u010dno teorijskim saznanjem i spiritizmom kao tehnikom odr\u017eavanja kontakata sa umrlim osobama. Preko 40 godina Kruks je eksperimentisao i neki od \u010duvenih medijuma bili su opisani u njegovim nau\u010dnim radovima, kao &scaron;to je to Daglas Houm, \u010dovek koji je bio u stanju da telekineti\u010dki svira harmoniku, zatim, da levitira i najzad, bio je u mogu\u0107nosti da smanjuje te\u017einu tela, za &scaron;ta postoje mnogi dokazi u Kruksovim eksperimentima. Vilijam Kruks je bio ina\u010de eksperimentalni fizi\u010dar prvog ranga, poznate Kruksove cevi zapravo su prve katodne cevi, dakle pre Lenardovih i Roendgenovih cevi, zatim izumitelj spintariskopa, sprave za prebrojavanje radioaktivnih \u010destica u gasovima. Bavio se hemijom i prona&scaron;ao element Talijum.<\/p>\n<p>Drugi nau\u010dnik bio je Oliver Lod\u017e, tako\u0111e Teslin prijatelj iz engleskog spiritualisti\u010dkog kruga koji je kao rektor univerziteta u Glazgovu pisao ud\u017ebenike iz fizike koji se i danas smatraju najboljim srednjo&scaron;kolskim ud\u017ebenicima. Oliveru Lod\u017eu sin je poginuo u Prvom svetskom ratu i on je sa njim po sopstvenim re\u010dima odr\u017eavao redovnu komunikaciju. Tre\u0107i je bio Lord Kelvin, koji se bavio teozofijom i bio uveren da etar postoji. Bili su to Teslini li\u010dni prijatelji kao i tri ameri\u010dka predsednika,Teodor Ruzvelt, Vilijam Harding i Vudro Vilson. U svoje vreme Tesla je vrlo \u010desto izlazio na naslovnim stranama New York Times-a i ni najmanje nije bio usamljen. Utoliko je neobi\u010dnije &scaron;to je danas u ovakvoj meri zaboravljen. U Srbiji Tesla takodje nije naro\u010dito cenjen od stru\u010dnih ljudi. Elektrotehni\u010dki fakultet u Beogradu nije dao niti jedan doktorat ili magistraturu, pa \u010dak ni diplomski rad, na osnovu prou\u010davanja Teslinog dela. Ali, Tesline ideje bude ma&scaron;tu na Istoku. Nedavno je u emisiji na dr\u017eavnoj ruskoj televiziji, emitovanoj za svih petnaest \u010dasovnih zona Rusije, jedan od najve\u0107ih ruskih akademika, Ribakov, govorio o tome kako je isklju\u010divo obja&scaron;njenje za Tungusku katastrofu 1908. godine zapravo test Tesline kule Vardenklif izgra\u0111ene na Long Ajlendu, koja je bila u stanju da celokupnu planetu zemlju uhvati u rezonantno kolo, jer je tako bila i konstruisana. Ruski nau\u010dni novinar Pravdivcev oti&scaron;ao je u kongresnu bibilioteku u Va&scaron;ington i prona&scaron;ao podatak da je Tesla poslao u martu 1908. godine svog asistenta &Scaron;erfa u Kongresnu biblioteku u Va&scaron;ington da trebuje detaljne karte Sibira, posebno Tunguzije, a eksplozija se dogodila 30. jula u sedam sati i sedam minuta i uzrok je do danas ostao nepoznat iako su Rusi detaljno ispitivali mesto navodnog udara komete ili ledenog meteorita ili kako je to Pjotr Leonidevi\u010d Kapica pretpostavio vrlo malog par\u010denceta anti-materije koje je uspelo da pro\u0111e kroz atmosferu.<\/p>\n<p>Po\u010detkom XX veka sa razvojem kvantne mehanike i relativisti\u010dke teorije Tesla je na izvestan na\u010din iza&scaron;ao iz fokusa zvani\u010dne svetske nauke i prakti\u010dno je preostalih 38 godina (1905-1943) do smrti u Njujorku, radio u potpunoj usamljenosti razvijaju\u0107i sopstvenu teoriju materije, sopstvenu teoriju prostora, i vremena i onoga &scaron;to je on, po Aristotelu, zvao &#8211; luminoferozni etar, dakle, prameterije, materie prima iz koje nastaje sva druga &#8216;te&scaron;ka masa&#8217;. <\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu odbio je poziv i Lenjina i Staljina da ode da radi u Sovjetski Savez, gde su mu nudili bajkovite uslove, a nije odr\u017eavao nau\u010dne kontakte ni sa Srbijom jer tu nauka prosto nije bila na tom nivou da bi joj Tesla bio od pomo\u0107i. <\/p>\n<p>Redovni \u010dlan srpske akademije nauka postao je tek sa punih osamdeset godina (1937) na predlog \u0110or\u0111a Stanojevi\u0107a i to tek posle tre\u0107eg glasanja. Ali, Tesla za to nije mario, iz jednostavnog razloga &scaron;to je bio ne izvan politike i izvan dru&scaron;tva, nego iznad njih. Nije se interesovao za bilo kakve po\u010dasti ili slavu koju bi mu donelo priznanje njegovog istorijskog rada.<\/p>\n<p>Istra\u017euju\u0107i obiman materijal koji je Robert Uth prikupio za film o Tesli i koji na\u017ealost zbog intervencije televizije SBS koja je otkupila film i poslala svog monta\u017eera da izbaci sav relevantan materijal iz kona\u010dne verzije &#8211; nije u&scaron;ao u ono sto je do&scaron;lo do publike, otkrio sam da je 1942. godine u jesen, dakle svega nekoliko meseci pred smrt, Tesla napisao predgovor za knjigu tada&scaron;njeg potpredsednika Amerike, Ruzveltovog potpredsednika, Henrija Volasa, koji je bio levi\u010darskih uverenja i koji je napisao knjigu The Age of The small man (Doba malog \u010doveka). Po&scaron;ao sam tim tragom i otkrio da je Henri Volas 1934. godine bio ministar poljoprivrede Amerike, &scaron;to je u Americi velika funkcija i da je tada bio u\u010denik \u010duvenog ruskog misti\u010dnog slikara Nikolaja Reriha, jednog od osniva\u010da Ruskog kosmizma i vrlo visokog teozofa. Va\u017ean je podatak da su Rerih, ezoterik masonske provenijencije i ministar Henri Volas, 1934. i 1935. godine zajedno putovali Mongolijom, Srednjom Azijom i stigli \u010dak do Mand\u017eurije u Kini, jer je Rerih poku&scaron;avao da osnuje sopstvenu dr\u017eavu od Tibeta, Mongolije i delova Altaja, kao i delova starih Himalajskih kraljevstava. Ovo mu nije uspelo zbog Staljinove intervencije kod Ruzvelta koji je Rerihu ukinuo podr&scaron;ku za taj poduhvat. Me\u0111utim, kao misti\u010dnu odmazdu, Nikolaj Rerih je Henriju Volasu predlo\u017eio da se promeni revers dolara, dakle, da se na dolar unese crte\u017e piramide sa svevide\u0107im okom, veliki pe\u010dat SAD kao i drugi znaci koji se i danas tu nalaze. Do 1934. na reversu nov\u010danice od jednog dolaru je pisalo samo &#8216;one&#8217;. Za knjigu Rerihovog u\u010denika Volasa, Tesla pi&scaron;e pogovor. Kako se to desilo, to nisam uspeo ta\u010dno da utvrdim, ali pretpostavljam da je ta veza i&scaron;la dvostruko, preko ruskog masona Paje Radosavljevica i americkog masona i Teslinog sestrica &#8211; Save Kosanovi\u0107a, koji je na kraju \u010ditavu Teslinu zaostav&scaron;tinu preneo kao li\u010dno nasle\u0111e, dakle, kao sopstvenu imovinu u Srbiju i na taj na\u010din li&scaron;io Ameriku njenog tehni\u010dkog osniva\u010da.<\/p>\n<p>Iako je bio gra\u0111anin Amerike od 1884. godine, po Teslinoj smrti 1943.g, njegovi nau\u010dni radovi sme&scaron;teni su u Biro za imovinu stranaca. Ovo zvu\u010di besmisleno kada se zna da Tesla ro\u0111en1856. godine u dr\u017eavi Austriji, u delu naseljenom Srbima, dakle u dr\u017eavi koja 1943. godine nije postojala u istom obliku i nije imala istu teritoriju. \u010cudnim prebacivanjem Tesline imovine u biro za strance legalizovan je inace ilegalni transfer njegovih stvari u Beograd. <\/p>\n<p><strong>Henri Volas i Sava Kosanovi\u0107 napisali tekst Tesline podr&scaron;ke Titu<\/strong><\/p>\n<p>Sam Sava Kosanovi\u0107 radio je u diplomatiji kraljevine Jugoslavije a zatim se pribli\u017eio Titu i partizanima i kasnije bio i ambasador Titov u Americi i tako\u0111e Ministar spoljnih poslova. Sava Kosanovi\u0107 je aktivno pripadao organizaciji Ameri\u010dkih masona i \u010dak je sa\u010duvan njegov govor u masonskoj lo\u017ei u Koloradu, i nalazi se danas u Teslinom muzeju. Poznato je da su Henri Volas i Sava Kosanovi\u0107 napisali tekst Tesline podr&scaron;ke Titu, koji je Tesla samo neznatno redigovao i zatim potpisao. U to vreme direktor FBI bio je \u010duveni Edgar Huver kome je Henri Volas bio neposredni predpostavljeni. I Sava Kosanovi\u0107 tako\u0111e je radio za FBI i kao takav je postao \u010dlan Titove zapadne grupe za podr&scaron;ku. U tenutku Tesline smrti koja je bila u periodu od 5-7 januara 1943. godine Sava Kosanovi\u0107 nije kontaktirao Teslu. Za&scaron;to? On je 5-og januara po&scaron;ao u hotel New Yorker kod Tesle, me\u0111utim, zaustavila ga je policija na ulici i tra\u017eila mu dokumenta. Imao dokumenta, ali agenti su rekli da ona nisu u redu i da moraju da ih provere i odveli su Kosanovi\u0107a u pritvor iz koga je pu&scaron;ten 7-og januara ujutru. Iz zatvora, Kosanovi\u0107 je oti&scaron;ao u svoj hotel da se istu&scaron;ira s namerom da odmah posle toga ode kod Tesle. Dok se tu&scaron;irao, stekao je gosta, Mirka Markovi\u0107a, tako\u0111e zanimljivu li\u010dnost, generala koji je kasnije zavr&scaron;io i kao staljinista na Golom otoku, a u to vreme je u Pitsburgu bio glavni urednik lista Slobodna Re\u010d, koji je finansirala Kominterna. On je neo\u010dekivano, verovatno po nalogu, doputovao iz Pitsburga avionom u Njujork, i tako se desilo da zajedni\u010dki Sava Kosanovi\u0107 i Mirko Markovi\u0107 odu u Teslin hotel. Tamo su ve\u0107 zatekli policiju koja je fotografisala Teslinu sobu, ali i sve Tesline stvari, jo&scaron; uvek netaknute. Tesla je imao apartman u kome je u jednoj sobi bila njegova labaratorija a u drugoj je spavao radio teorijski. U labaratoriji je bilo mnogo prototipova raznih aparata. Na o\u010digled Mirka Markovi\u0107a i Save Kosanovi\u0107a do&scaron;la su tri manja vozila iz Pentagona i sve aparate iz sobe su odneli vojnici a tako\u0111e i tehni\u010dke crte\u017ee koji su bili A3 formata i ve\u0107i i nalazili se u spava\u0107oj sobi u velikom namenskom ormanu. Taj mo\u017eda i najvazniji deo zaostav&scaron;tine nikada nije do&scaron;ao u Beograd. Moja pretpostavka je da ako je neko hteo da nastavi Teslin rad i posle njegove smrti, onda je naravno idealno bilo da se kompletno njegovo nau\u010dno nasle\u0111e zvani\u010dno prebaci na mesto na kome \u0107e ono biti sahranjeno bolje nego Titanik na dnu okeana. Jer niko se posle 1952.g., uklju\u010duju\u0107i na&scaron; Elektrotehni\u010dki fakultet, Akademiju nauka, pa \u010dak i slobodne istra\u017eiva\u010de nije ozbiljno bavio arhivom. Od 1956. godine do danas ta arhiva je jo&scaron; uvek nesre\u0111ena i nedostupna javnosti u celini, na zahtev se stalno izdaju jedna te ista poznata dokumenta i tako je vec decenijama.<\/p>\n<p>Pomenuti Mirko Markovi\u0107 koji se tako iznenadno ume&scaron;ao u stvari Teslinog nasle\u0111a tako\u0111e je veoma \u010dudna li\u010dnost. Prijatelj Hemingveja, jo&scaron; iz &Scaron;panskog gra\u0111anskog rata, gde je bio komandant &bdquo;Americke internacionalne brigade D\u017eord\u017e Va&scaron;ington&quot;, pri kojoj je Hemingvej bio ratni dopisnik, i posle je odlazio na Kubu kod Hemingveja. Kada se vratio u Beograd, Tito ga je konfinirao na Goli otok. Po odluzenoj kazni bio je profesor politi\u010dke ekonomije na Pravnom fakultetu sve do smrti i ostavio zanimljive memoare.<\/p>\n<p>Mo\u017eda naj\u010dudnije od svega jeste da engleska nauka i kraljevsko dru&scaron;tvo u kome je Tesla dr\u017eao izuzetno zapa\u017eena predavanja 1893. i 1894. godine i posle toga objavio nau\u010dni rad Svetlost i drugi visokofrekventni fenomeni, nije posvetila daleko vi&scaron;e pa\u017enje Tesli koji je bio tako blizak najve\u0107im engleskim nau\u010dnicima toga doba. Kakvo je prijateljstvo i predanost postojala izme\u0111u Tesle i Lorda Kelvina najbolje ilustruje podatak iz 1903. godine kada je Tesla posle bljeska na povr&scaron;ini Marsa koje su sve astronomske opservatorije na svetu zabele\u017eile, objavio da je to energetski zrak koji je on poslao na Mars da se reflektuje ka Zemlji. Zbog ovoga Tesla je imao polemiku u novinama gde su ga svi astronomi kritikovali, posebno ameri\u010dki i engleski, sumnjaju\u0107i u te podatke. Me\u0111utim, u to vreme Lord Kelvin, kao \u010dlan gornjeg doma do&scaron;ao je u politi\u010dku posetu Americi i bio je primljen kod Teodora Ruzvelta. Intervjuisan za Njujork Tajms, Lord Kelvin je potvrdio da je to &scaron;to govori Tesla ta\u010dno, dakle, na prvoj strani u \u010dlanku pod naslovom Mars signalizira Njujorku, Kelvin je rekao doslovno slede\u0107u re\u010denicu: &bdquo;Ako Tesla ka\u017ee da je tako, onda je to tako&quot;. S obzirom na politi\u010dki zna\u010daj i nivo Kelvinove posete, to je u\u0107utkalo ne samo novinare ve\u0107 pre svega nau\u010dnike i polemika je posle toga prestala. Treba tako\u0111e napomenuti da je Tesla sa novinarima imao jako dobar odnos, oni su ga voleli, jer je uvek za novine imao ne&scaron;to senzecionalno da izjavi i tako\u0111e obe\u0107avao budu\u0107e pronalaske, anticipiraju\u0107i svoj nau\u010dni rad. <\/p>\n<p>Uzimajuci u obzir da je ono sto nazivamo svetska vlada &#8211; globalno upravno telo mentalno planirano jo&scaron; u XIX veku kona\u010dno oformljeno 1913. godine i na ekonomskom nivou, jer je jednim amandmanom na Ameri\u010dki ustav koji je sproveo predsednik Vudro Vilson, omogu\u0107eno formiranje federalnih rezervi koje su kasnije postale glavna poluga finansijske mo\u0107i svetskog sistema. Tako\u0111e, J. P. Morgan, Teslin finansijer za kulu Vardenklif, koji u stvari nije samostalno odlu\u0107ivao, ve\u0107 je bio samo egzekutivni menad\u017eer Rot&scaron;ildovog kapitala u Americi. Bez obzira na Teslinu usamljenost tih godina, ekonomska i posebno nau\u010dna sekcija svetske vlade pratila je svaki Teslin korak i poku&scaron;avala da dozna svaku njegovu misao, jer je on jo&scaron; 1900. godine objavio osnove svetskog sistema telekomunikacije koji se ta\u010dku po ta\u010dku ostvarivao.<\/p>\n<p><strong>Razdvajanje nauke na tajnu i na javnu<\/strong><\/p>\n<p>Jos 60-tih godina XIX veka desilo se razdvajanje nauke na tajnu i na javnu i to istovremeno u Engleskoj i u Rusiji. U Engleskoj u krug tajnih nau\u010dnika upisani su spiritualisti kojima je rukovodio Vilijem Kruks, dok je u Rusiji to isto u\u010dinio Mendeljejev. Fundamentalna nau\u010dna istra\u017eivanja i najsmelije ideje postale su vlasni&scaron;tvo ezoteri\u010dnih dru&scaron;tava u dr\u017eavnim slu\u017ebama, odnosno, ezoterici-nau\u010dnici jedini su od tada uklju\u010deni u prava nau\u010dna istra\u017eivanja. <\/p>\n<p>Ezoterijski nivo svetske vlade je visoko intelektualan, i naravno, filozofski sofisticiran i njemu je potpuno jasno da zapravo pravo nau\u010dno saznanje jeste harmoniziranje sa prirodom. Osnovno je te\u017eiti harmoniji \u010doveka i prirode, a ne pobe\u0111ivanju prirode i nikako se nau\u010dna saznanja ne smeju koristiti za sticanje vojne premo\u0107i jer je to ni\u017ei oblik upotrebe ideja, i sveti se kosmolo&scaron;kom nu\u017eno&scaron;\u0107u povratne sprege objektivnog, vanljudskog morala, kojim upravlja Kosmicki razum. <\/p>\n<p>Smatram da je to glavni razlog za&scaron;to je svetska vlada odlu\u010dila da Teslino nau\u010dno nasle\u0111e za koje \u010dove\u010danstvo jo&scaron; nije bilo spremno, a \u010dini mi se u potpunosti nije spremno ni danas, skloni od o\u010diju javnosti, univerzitetske nauke pre svega, i onemogu\u0107i niz poluslobodnih i divljih centara mo\u0107i da se domogne odre\u0111enih tehnolo&scaron;kih sredstava \u010dija se upotreba ne bi mogla planetarno eti\u010dki kontrolisati. <\/p>\n<p>Jo&scaron; jedna zanimljivost u vezi Tesle je da u javnosti ne postoji ni jedan metar filma o Tesli, i ako je on vi&scaron;e puta sniman pa je \u010dak 1936. godine RCA (Ameri\u010dka kompanija koja je dr\u017eala radio, a kasnije i televiziju) snimila tri i po sata tonskog filma na Teslin osamdeseti ro\u0111endan (tonski film u Americi postoji jos 1927.g.). U javnim arhivama nema ni snimka Teslinog glasa, iako se on, do&scaron;av&scaron;i u Ameriku, zaposlio ba&scaron; kod Edisona, i bio je jedan od prvih ljudi na svetu u istoriji \u010dove\u010danstva koji je mogao da koristi Edisonov fonograf. I ba&scaron; ga, eto, Tesla nije iskoristio&#8230;i sve tako do 1943.g. <\/p>\n<p>1931. godine na prvoj stranici Ameri\u010dkog Tajm Magazina, iza&scaron;la je reprodukcija Teslinog plavog portreta koji je grofica Sent-Paralji, nema\u010dko-ma\u0111arskog porekla, tada&scaron;nji fensi slikar najpoznatijih ljudi Amerike, naslikala u \u010dast svog prijateljstva sa Teslom. On nikada od nje nije uzeo portret, a kada je ona umrla, taj portret je prodat na aukciji, anonimnom kupcu za vrlo veliku svotu i od tada je nestao iz o\u010diju javnosti. Zna\u010di, nema Teslinog filma, nema portreta, i nema njegovog glasa. Ukratko, nedostaje sve ono &scaron;to bi neke od karakteristika Tesline li\u010dnosti moglo da izrazi u obliku odnosa prostor-vreme odnosno frekvencije. <\/p>\n<p>Frekvencije glasa i na\u010din kretanja svakako bi mnogo otkrile o tome ko je Tesla. Po mom mi&scaron;ljenju, sve su to otkupili i sklonili u arhiv jo&scaron; J. P. Morgan i njegovi naslednici, ali ne za sebe ve\u0107 za svoje gazde Rot&scaron;ilde koji su ve\u0107 u to vreme bili u naju\u017eem krugu novoformirane svetske vlade. Danas me\u0111utim, sastav tog natplanetarnog upravnog tela menja se, i konkretno Dejvid Rot&scaron;ild nije vi&scaron;e onaj koji ima odlu\u010duju\u0107u re\u010d. S druge strane, andergraund fizi\u010dari, kojiih ima oko 50 hiljada u svetu sve svoje nade pola\u017eu u revitalizaciju Teslinih ideja i njegovih tehni\u010dkih re&scaron;enja koji bi trebalo da dovedu do ovladavanja vremenom u psiholo&scaron;kim, biolo&scaron;kim i fizi\u010dkim procesima, jer Tesla u svojoj matematici materije nikad nije ra\u010dunao vreme. Svi njegovi rezultati bili su temporalni rezultati. Ovladavanje vremenom prema Teslinoj tehnologiji poku&scaron;ano je i u Oktobru 1943. godine, naravno bez njega, u \u010duvenom Filadelfija eksperimentu koji vi&scaron;e nije ponavljan sa ljudskom posadom zbog tragi\u010dnih doga\u0111aja koji su se desili sa mornarima. Re\u010d je o vrlo nisko frekventnom polju fokusiranom na jedan brod, na razara\u010d, koji je trebalo da jakim magnetskim poljem svojih degausera, (magnetski generatori koji detoniraju magnetske mine na daljinu), tako prelomi svetlost da postane opticki nevidljiv. Umesto obi\u010dne opti\u010dke nevidljivosti, \u010ditav brod je nestao nakon pojavljivanja zelene magle oko pramca i onda su vojni nau\u010dnici, ameri\u010dki in\u017einjeri shvatili da taj eksperiment daleko prevazilazi tada&scaron;nju nauku, ljudsko znanje i potrebe rata. <\/p>\n<p>Na kraju, po nekim simptomima specijalnog interesovanja za Teslu, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je Teslina nau\u010dna ideja ona od koje se danas najvi&scaron;e o\u010dekuje u krugovima svetske vlade koji se bave nau\u010dnim istra\u017eivanjima. Samo Teslina ideja \u010doveka-pojedinca kao note u matemati\u010dkoj partituri kosmi\u010dke harmonije osmi&scaron;ljava poku&scaron;aj da se zajedno prevazi\u0111u kriza civilizacije, kriza tehnologije i kriza ljudskoga duha. Shvatanje vremena kao glavnog prirodnog zakona i uvodjenje u mo\u0107 tehnologije beskona\u010dnog, omogu\u0107i\u0107e da savremeno \u010dove\u010danstvo umesto da izazove prirodnu katastrofu i nestane, predje u novu fazu kolektivne svesti i pre\u017eivi. Zato je Tesla toliko zna\u010dajan, zato je on jedina preostala scijentisti\u010dka nada, duhovni izlaz, a time i materijalni spas \u010coveka na Zemlji.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>Velimir Abramovi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kpv.rs\/?p=1023\"><\/a><a href=\"http:\/\/www.kpv.rs\/?p=1023\"><\/p>\n<p>KPV<\/p>\n<p><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tesla nije obi\u010dan tehnolog elektrotehnike, ve\u0107 u su&scaron;tini vizionar i mislilac jedne civilizacije, koja jo&scaron; uvek nije ostvarena. Njegove glavne ideje za koje je on vec tada imao prototehni\u010dka re&scaron;enja, takodje izveo osnovne eksperimente i merenja, zapravo jo&scaron; uvek pripadaju budu\u0107nosti&#8230;. 1899. Tesla je izveo niz eksperimenata i do&scaron;ao do zna\u010dajnih otkri\u0107a i zapa\u017eanja koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50091","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50091"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50091\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}