{"id":50060,"date":"2009-12-16T22:37:50","date_gmt":"2009-12-16T22:37:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50060"},"modified":"2009-12-16T22:37:50","modified_gmt":"2009-12-16T22:37:50","slug":"planeta-najslicnija-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/16\/planeta-najslicnija-zemlji\/","title":{"rendered":"Planeta najsli\u010dnija Zemlji"},"content":{"rendered":"<p>Upoznajte <em>GJ 1214b<\/em>, planetu najsli\u010dniju Zemlji ikada prona\u0111enu izvan na&scaron;eg Sun\u010devog sustava. <\/p>\n<p>To nije ba&scaron; Zemljin blizanac: Ve\u0107a je &scaron;est puta, mnogo je toplija i napravljen uglavnom od vode. Ali u pore\u0111enju sa ogromnim loptama gasa, kakve su sve ostale planete iztvan na&scaron;eg sun\u010devoj sistema, ova je prili\u010dno sli\u010dna na&scaron;oj planetu. I zbog sretnog sklopa kosmi\u010dkog geometrije, astronomi \u0107e mo\u0107i da detaljno prou\u010davaju GJ 1214b. <\/p>\n<p>&quot;Ako \u017eelite da u jednoj re\u010denici opi&scaron;ete ovu planetu, to je veliki, vreli okeana&quot;, rekao je David Charbonneau, astronom Univerziteta Harvard. &quot;Mo\u017eemo \u010dak i da prou\u010davamp njenu atmosferi. Ova planeta \u0107e nas okupirati godinama. To je dio onoga &scaron;to je tako uzbudljivo kada je o njoj rije\u010d&quot;. <\/p>\n<p>U radu objavljenom u \u010dasopisu Priroda, Charbonneau &nbsp;i jo&scaron; 17 astronoma opisuju GJ 1214b kao najnoviji od oko 400 planeta otkrivenih zemaljskim teleskopima. Od njih se 28 smatraju &quot;super-zemljama&quot;, ako se grubo, zbog masee, uporede sa na&scaron;om planetom. <\/p>\n<p>Super zemlja su previ&scaron;e udaljene da bi ih mogli vjdeti. Astronomi o njihovom postojanju govore na osnovu suptilnih distorzija u svjetlosti svijezda, koja nastaju kada fotoni putuju kroz gravitaciono polje &lsquo;super zemlje&#8217;. U zavisnosti od stepena izobli\u010denja, astronomi \u010dak mogu da izra\u010dunaju masu planete. <\/p>\n<p>To je kao <em>Corot-7b<\/em>, stjenovita planeta koja je otprilike dva puta te\u017ea od Zemlje, koja je uo\u010dena u februaru. <em>Ditto Gliese 581c<\/em> je identifikovana dva mjeseca kasnije. Ona kru\u017ee oko svoje zvijezde na udaljenosti koja je nezamisliva za ljudske pojmove. <\/p>\n<p>Na\u017ealost, ne\u0107emo puno vi&scaron;e nikada saznati o tim planetima<em>. Corot-7b<\/em> je 500 svjetlosnih godina udaljena, &scaron;to je previ&scaron;e za na&scaron;e teleskope da bi razabrali vi&scaron;e detalja. Gledano iz na&scaron;e perspektive, <em>Gliese 581c<\/em> nikad ne prolazi direktno ispred svog sunca, &scaron;to dovodi do toga da se fotoni ne deformi&scaron;u na na\u010dine koji bi nam omogu\u0107io da otkrijemo karekter atmosfere te planete. <\/p>\n<p><em>GJ 1214b<\/em> prolaze ispred svoga sunca i od Zemlje je udaljena samo 42 svjetlosne godine, &scaron;to je dovoljno blizu da se mo\u017ee prou\u010davati. Nau\u010dnici \u0107e, napokon, gledati drugu zemlju nalik svojoj, koja je 6,6 puta ve\u0107i od Zemlje. Na osnovu polupre\u010dnika i mase &#8211; oko 2.7, odnosno 6.6 puta ve\u0107i od Zemlje &#8211; Charbonneau i drugi astronomi su izra\u010dunali gusto\u0107u <em>GJ 1214b<\/em>. Ona se sastoji od izuzetno dubokog okana, koji okru\u017euje stjenovito jezgro. <\/p>\n<p>Atmosfera planete i njen precizan sastav ostaje misterija, ali je vjerovatno sastavljena od elemenata od kakvih i druge planetarne formacije &#8211; vrtloga pra&scaron;ine i gasova koji jo&scaron; nijesu sastavljeni: vodonika, helijuma, azota, kiseonika, magnezijuma, ugljenika. <\/p>\n<p>Ovaj popis upu\u0107uje na mogu\u0107nost \u017eivota. Sa temperaturom od 370 stepeni Farenhajta (187.7 Celzija), <em>GJ 1214b<\/em> ne li\u010di na inkubator (<a href=\"http:\/\/static.astronomija.co.rs\/nauke\/biologija\/Ekstremofili\/Ekstremofili.htm\">Extremophile<\/a> mikrobi \u017eive na temperaturi od 140 stepeni Celzija u vulkanskim otvorima duboko u morima na Zemlji), ali to nije nemogu\u0107e. <\/p>\n<p>&quot;Ne \u017eelim sugerisati da postoji bilo kakva naznaka \u017eivota kakav poznajemo. Tamo bi moglo da bude \u017eivota, ali on \u0107e biti neka \u010dudna vrsta&quot;, rekao je Charbonneau. <\/p>\n<p>Teleskopima koji \u0107e sigurno u bliskoj budu\u0107nosti biti isprobani na GJ 1214b poku&scaron;a\u0107e odgovoriti na to pitanje. Ali \u010dak i ako se poka\u017ee be\u017eivotan, \u010dekaju druge planete. <\/p>\n<p>&quot;Mi smo samo pogledati pregr&scaron;t zvijezda prije nego smo na&scaron;li ovu planetu,&quot; rekao je Charbonneau. &quot;Ili smo sre\u0107ne ruke ili su planete vrlo \u010deste. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Upoznajte GJ 1214b, planetu najsli\u010dniju Zemlji ikada prona\u0111enu izvan na&scaron;eg Sun\u010devog sustava. To nije ba&scaron; Zemljin blizanac: Ve\u0107a je &scaron;est puta, mnogo je toplija i napravljen uglavnom od vode. Ali u pore\u0111enju sa ogromnim loptama gasa, kakve su sve ostale planete iztvan na&scaron;eg sun\u010devoj sistema, ova je prili\u010dno sli\u010dna na&scaron;oj planetu. I zbog sretnog sklopa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50060","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50060"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50060\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}