{"id":50056,"date":"2009-12-14T09:56:07","date_gmt":"2009-12-14T09:56:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50056"},"modified":"2009-12-14T09:56:07","modified_gmt":"2009-12-14T09:56:07","slug":"provaljeno-deset-najrasirenijih-naucnih-mitova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/14\/provaljeno-deset-najrasirenijih-naucnih-mitova\/","title":{"rendered":"‘Provaljeno’ deset najra\u0161irenijih ‘nau\u010dnih’ mitova"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107ina rasprostranjenih nau\u010dnih mitova mo\u017ee da se proglasi za zabludu ili grešku, utvrdio je ameri\u010dki \u010dasopis \u017diva nauka<\/em>.<\/p>\n

Neki od mitova su, me\u0111utim, izdr\u017eali provjeru, a oni koji nijesu uglavnom spadaju u zablude koje ne ugro\u017eavaju \u017eivot, prenosi sajt izvestia.ru. <\/p>\n

1. mit: U kosmosu nema gravitacije <\/strong><\/p>\n

U \u010dlanku nije navedeno u kojim se zemljama i društvima pojavio taj mit. Ako nema gravitacije, zbog \u010dega Zemlja ne "odleti" od Sunca, a Mjesec od Zemlje? <\/p>\n

Prema poznatoj formuli, sila te\u017ee se stvarno primjetno smanjuje sa udaljenoš\u0107u, ali nikada ne iš\u010dezava. Neke male planete se, na primjer, kre\u0107u oko Sunca i nikuda od njega ne mogu da odlete, mada se nalaze na rastojanju stotinu puta ve\u0107em od rastojanja Zemlje od Sunca. <\/p>\n

2. mit: Naš mozak radi sa pet odsto kapaciteta <\/strong><\/p>\n

Neko je nekada negdje napisao da koristimo samo pet ili deset odsto svog mozga. Kao prvo, nije jasno \u010dega pet odsto – mase ili površine. <\/p>\n

Taj mit je opovrgnut \u010dak i eksperimentalno, metodom magnetno-rezonantne tomografije, pri kojoj snimci pokazuju da u rješavanju nekog zadatka u\u010destvuju prakti\u010dno svi djelovi mozga. <\/p>\n

3. mit. \u017dvaka\u0107a guma šteti \u017eelucu <\/strong><\/p>\n

\u017dvaka\u0107a guma, koja se "namrtvo" zalijepi za odje\u0107u ili namještaj, poslu\u017eila je kao osnova za mit o njenom dugom varenju u \u017eelucu \u010dovjeka – \u010dak sedam godina. \u010cudno je kako su oni koji su proširili taj mit mogli da izmjere trajanje varenja. Nau\u010dnici tvrde da se \u017evaka svari za nekoliko dana, a ono što se ne razgradi izbaci se iz tijela. <\/p>\n

4. mit: \u017divot posle smrti <\/strong><\/p>\n

U\u017easan mit o posmrtnom rastu kose ili noktiju kao da ima i svjedoke. Kada su, na primjer, otvorili grob Nikolaja Gogolja na Danilovskom groblju, kod tog ruskog pisca-mistika su ugledali veoma duge nokte na rukama i nogama, kao i veoma izraslu kosu. Odmah se pojavio mit da su Gogolja sahranili \u017eivog, \u010dega se on, uostalom, i bojao. <\/p>\n

Ni\u010dega od toga, me\u0111utim, nije bilo, a objašnjenje je jednostavno – poslije fizi\u010dkog gašenja organizma dolazi do njegovog sušenja, zbog \u010dega se \u010dini da su kosa i nokti porasli. <\/p>\n

5. mit: Mo\u017ee se pobje\u0107i od kiše <\/strong><\/p>\n

Postoji fama da ako tr\u010dite po kiši manje pokisnete jer, tobo\u017ee, kapi kiše ne stignu da padnu na vas. Razume se da je tu rije\u010d o tome da onaj koji tr\u010di prije stigne u zaklon i manje pokisne, jer je kra\u0107e bio na kiši, tako da je taj mit u nekom smislu i istina. <\/p>\n

 <\/p>\n

6. mit: Zijevanje je zarazno <\/strong><\/p>\n

To i nije mit. Efekat podra\u017eavanja sa\u010duvao se kod ljudi još od njihovog davnog pretka. Kako je taj predak bio rodona\u010delnik ne samo \u010dovjeka, ve\u0107 i \u010dovjekolikih majmuna, današnji majmuni po\u010dinju svi listom da zijevaju kada to \u010dini makar jedan \u010dlan njihovog \u010dopora. <\/p>\n

7. mit: Kifle s makom su narkotik <\/strong><\/p>\n

Zrno maka na kifli stvarno sadr\u017ei opijum, što nije mit, ve\u0107 istina. Hemijska analiza krvi onoga ko je pojeo par kifli s makom nesumnjivo \u0107e otkriti opijate, ali \u0107e njihova koli\u010dina biti tako mala da nikakvog narkoti\u010dkog efekta ni u kom slu\u010daju ne\u0107e biti. <\/p>\n

8. mit: Misli o seksu <\/strong><\/p>\n

Muškarci, tobo\u017ee, misle o seksu na svakih sedam sekundi. To \u010dak nije ni potrebno opovrgavati jer nije mogu\u0107e ni provjeriti takvu besmislicu. <\/p>\n

9. mit: Ubistvena sila privla\u010denja <\/strong><\/p>\n

Ako bacimo nov\u010di\u0107 s oblakodera, on mo\u017ee da ubije vašeg neprijatelja. Ništa sli\u010dno se, me\u0111utim, ne mo\u017ee desiti, jer \u0107e nov\u010di\u0107 kovitlati vjetar, on \u0107e nailaziti na otpor vazduha i na kraju \u0107e, najvjerovatnije, pasti s daleko manje snage. <\/p>\n

\u010casopis \u017diva nauka<\/em> predla\u017ee da se za takve svrhe koristi cigla, pri \u010demu \u010dak i nije potreban neboder – dovoljna su tri-\u010detiri sprata. <\/p>\n

10. mit: Šta je palo, a šta ne <\/strong><\/p>\n

Brzo podignuti predmet (\u010dasopis navodi da je to pet sekundi posle pada) ne smatra se palim. Nau\u010dnici, me\u0111utim, ukazuju da bakterije s poda prelaze na hleb namazan puterom ili par\u010de torte odmah, u prvim djelovima sekunde. <\/p>\n

Kao rezultat, onaj koji vjeruje u mit da se brzo podignuta stvar ne smatra palom pojede cijelu koloniju patogenih mikroorganizama.<\/p>\n

Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina rasprostranjenih nau\u010dnih mitova mo\u017ee da se proglasi za zabludu ili grešku, utvrdio je ameri\u010dki \u010dasopis \u017diva nauka. Neki od mitova su, me\u0111utim, izdr\u017eali provjeru, a oni koji nijesu uglavnom spadaju u zablude koje ne ugro\u017eavaju \u017eivot, prenosi sajt izvestia.ru. 1. mit: U kosmosu nema gravitacije U \u010dlanku nije navedeno u kojim se zemljama i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}