Ruski nau\u010dnici patentirali su alkohol u tabletama koji se lako prenosi, konzumira i dozira, pa bi votka ubudu\u0107e mogla da se pije kao lijek. <\/p>\n
Profesor Evgenij Moskalev s Tehnološkog univerziteta u Sankt Peterburgu razvio je tehnologiju koja omogu\u0107ava da se alkohol pretvori u prah i dalje distribuira u obliku pilula. <\/p>\n
Ovom novom tehnikom mo\u017ee u \u010dvrsto stanje da se dovede bilo kakav alkohol, pa \u010dak i pivo i vino. "Suva" votka mo\u017ee svuda da se nosi sa sobom, a i konzumacija je jednostavnija. Nema nalivanja alkoholnom te\u010dnoš\u0107u niti oporog ukusa u ustima. Zahvaljuju\u0107i novom "pakovanju" konzumenti \u0107e mo\u0107i i lakše da vode ra\u010duna o koli\u010dini alkohola koju unose u sebe. <\/p>\n
No, upkos ovim, uslovno re\u010deno, prednostima, mnogi su sumnji\u010davi prema votki u tabletama. Pogotovo što se omiljeno pi\u0107e Rusa, osim za pijenje u hladnim ruskim no\u0107ima, koristi i za mnoštvo drugih stvari, gde pilule teško da bi bile od koristi. <\/p>\n
Recimo, Rusi votku koriste za skidanje flastera, kao rastvara\u010d lepka, zatim kao sredstvo za \u010diš\u0107enje stakla (kako prozora tako i nao\u010dara), kao losion za lice, ko\u017eu, odli\u010dno \u010disti ko\u017eu i zatvara pore, a upotrebljava se i kao stimulans za rast kose (\u010dep votke u 350 ml šampona). <\/p>\n
Votka u boci sa raspršiva\u010dem ubija stršljene na mestu a da bi se izle\u010dio smrad nogu, treba ih prati ovim pi\u0107em. Sve to ne bi moglo sa vodkom u tabletama. <\/p>\n
Po potrošnji votke, Rusi su bez premca u svetu iako još niko nije uspeo da objasni popularnost tog pi\u0107a bez boje, mirisa i ukusa. <\/p>\n
Veruje se da su prvu votku napravili monasi u Kremlju, najverovatnije 1503. godine i to kao alkohol za dezinfekciju rana ratnika na bojištu. <\/p>\n
Votka se, me\u0111utim, ubrzo otela kontroli pa se danas u Rusiji po "glavi" stanovnika godišnje troši zastrašuju\u0107ih 18 litara \u010distog alkohola, najve\u0107im delom upravo votke. <\/p>\n
Prema standardima Svetske zdravstvene organizacije, zdravlje nacije je ugro\u017eeno ako se popije više od osam litara godišnje. Krajem prošle godine, u Rusiji je bilo registrovano preko dva miliona alkoholi\u010dara. <\/p>\n
Pi\u0107e je glavni krivac za veliku smrtnost. U populaciji od 143 miliona Rusa, 700.000 umire svake godine od posledica konzumiranja alkohola. Novi rat alkoholizmu najavio je jesenas predsednik Rusije Dmitrij Medvedev, ne bi li se spasla budu\u0107nost nacije koja sve više pije. Mnogi su odmah podsetili da sudbina svakog lidera koji je Rusiju pokušavao da odvoji od flaše – nije bila ru\u017ei\u010dasta. Tako je popularnost Mihaila Gorba\u010dova drasti\u010dno opala tokom kampanje za restrikciju alkohola 1985. godine. <\/p>\n
U jednom od moskovskih viceva iz tog vremena, pijanac, besan što dugo mora da stoji u redu za vodku, reši da ubije Gorba\u010dova. Posle izvesnog vremena vra\u0107a se i staje ponovo u red. "Šta je bilo, jesi li ga ubio?" – pitaju ga. "Ma kakvi! Red ubica pred Kremljom ve\u0107i je od ovoga ovde". <\/p>\n
Alkoholizam svake godine smanjuje broj radno sposobnog stanovništva Rusije. Prema prognozama, ve\u0107 2015. godine na tr\u017eištu radne snage nedostaja\u0107e 13 miliona ljudi. <\/p>\n
Demograf Andrej Korotajev smatra da \u0107e se broj stanovnika Rusije do 2050. smanjiti sa 143 na manje od 100 miliona ako se ne u\u0111e u ozbiljan rat sa alkohlizmom. <\/p>\n
Beta <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ruski nau\u010dnici patentirali su alkohol u tabletama koji se lako prenosi, konzumira i dozira, pa bi votka ubudu\u0107e mogla da se pije kao lijek. Profesor Evgenij Moskalev s Tehnološkog univerziteta u Sankt Peterburgu razvio je tehnologiju koja omogu\u0107ava da se alkohol pretvori u prah i dalje distribuira u obliku pilula. Ovom novom tehnikom mo\u017ee u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50040","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50040"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50040\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}