S perspektive prirodne selekcije, prevladava mišljenje da je altruizam evoluirao zbog bilo koje aktivnosti koja poboljšava vjerojatnost pre\u017eivljavanja bliskog srodnika. Nova studija otkriva da su biljke doista organizmi sa socijalnim ponašanjem te da je i u ove skupine altruizam mogu\u0107.<\/p>\n
Socijalno ponašanje, prepoznavanje srodnika i altruizam odavno su poznati u \u017eivotinja. No, iako biljke imaju sposobnost osje\u0107anja i odgovora na druge biljke, njihova sposobnost prepoznavanja srodnika i altruisti\u010dnog ponašanja bili su predmetom tek nekolicine znanstvenih studija.<\/p>\n
U radu objavljenom u ovomjese\u010dnom izdanju \u010dasopisa American Journal of Botany, Guillermo Murphy i Susan Dudley istra\u017euju sposobnost prepoznavanja srodnika u vrste Impatiens pallida, \u010dije jedinke \u010desto rastu u okru\u017eju bliskih srodnika te pokazuju sna\u017ean odgovor na kompeticiju iznad razine tla. Naime, ova vrsta \u017eivi u pridnenim dijelovima šuma, gdje je svjetla malo, no tlo je bogato nutrijentima. Kako je svjetlost ograni\u010davaju\u0107i faktor za rast biljaka u ovakvom okolišu, biljka koja se natje\u010de sa susjednom biljkom, najvjerojatnije \u0107e pove\u0107ati površinu svojih listova. Na taj na\u010din ne samo da pozitivno utje\u010de na vlastiti rast, nego stvara i negativan u\u010dinak na rast susjednih biljaka, dodatno ih zasjenjuju\u0107i.<\/p>\n
Murphy i Dudley su mjerili odgovor biljaka uzgajanih u zajednici srodnih i nesrodnih jedinki na dva potencijalna uzroka kompeticije – promjene u kvaliteti svjetla (podra\u017eaj iznad površine) i prisutnost susjednog korijenja (podra\u017eaj ispod površine). Otkrili su da se odgovor prou\u010davanih biljaka razlikuje u ovisnosti o tome uzgaja li ih se u zajednici sa srodnim ili nesrodnim jedinkama, što pokazuje da je ova biljna vrsta sposobna prepoznati vlastitog srodnika te pokazuje visok stupanj kompleksnosti, s obzirom da se oba tipa odgovora razlikuju od odgovora kontrolne skupine biljaka koje su uzgajane bez susjeda.<\/p>\n
Naime, me\u0111u bliskim srodnicima nije primje\u0107eno pove\u0107anje u broju korjen\u010di\u0107a i\/ili listova, ve\u0107 su biljke izmijenile morfologiju dijelova koji im se nalaze iznad razine tla tako što su pove\u0107ale duljinu stabljike i bo\u010dnih ogranaka, što bi mogao biti dobar primjer suradnje srodnih biljaka koje pokušavaju ostvariti potrebne resurse bez zasjenjivanja susjednih ro\u0111aka.<\/p>\n
Pove\u0107anje površine listova i zasjenjivanje konkurenata dogodilo se samo u slu\u010dajevima kad je biljka rasla u zajednici s nesrodnim jedinkama. Spomenute razlike u odgovoru osnovanom na prisutnosti srodnika ili "stranca" opa\u017eene su samo u biljaka uzgajanih u zajednici sa susjednim korijenjem, što upu\u0107uje na \u010dinjenicu da bi komunikacija me\u0111u korijenjem mogla biti nu\u017ena za sposobnost prepoznavanja srodnika. Isto tako, promjene u preraspodjeli resursa prema korijenju kao odgovor na kvalitetu svjetla doga\u0111ale su se samo kod biljaka uzgajanih u zajednici sa susjednim korijenjem.<\/p>\n
Znanstvenici isti\u010du da je ovo prvi primjer koji pokazuje da odgovor biljke na podra\u017eaj iznad površine ovisi o prisustvu podra\u017eaja ispod površine.<\/p>\n