{"id":49995,"date":"2009-11-01T11:53:24","date_gmt":"2009-11-01T11:53:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49995"},"modified":"2009-11-01T11:53:24","modified_gmt":"2009-11-01T11:53:24","slug":"samo-trecina-muskaraca-pere-ruke-sapunom-posle-toaleta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/11\/01\/samo-trecina-muskaraca-pere-ruke-sapunom-posle-toaleta\/","title":{"rendered":"Samo tre\u0107ina mu\u0161karaca pere ruke sapunom posle toaleta"},"content":{"rendered":"<p>Ljudi su skloniji da propisno operu ruke sapunom posle upotrebe toaleta ako misle da ih neko posmatra, a ina\u010de to \u010dini samo tre\u0107ina mu&scaron;karaca i dve tre\u0107ine \u017eena, pokazala je jedna britanska studija. <\/p>\n<p>Pranje ruku je najjeftiniji na\u010din da se spre\u010di bolest, poru\u010duju britanski stru\u010dnjaci iz Londonske &scaron;kole za higijenu i tropsku medicinu. Oni upozoravaju da bi redovnim kori&scaron;\u0107enjem sapuna godi&scaron;nje moglo da se spre\u010di preko milion smrtnih slu\u010dajeva od bolesti na bazi dijareje, kao i brojne respiratorne infekcije, koje su naj\u010de&scaron;\u0107i uzrok smrti dece u zemljama u razvoju, preneo je Rojters. <\/p>\n<p>Pranjem ruku moglo bi da se spre\u010di i &scaron;irenje noro i rotavirusa, kao i bolni\u010dke zaraze te&scaron;ko izle\u010divim bakterijama MRSA i C-dificile. Pa ipak, mnogi ljudi nemaju tu naviku. Britanski istra\u017eiva\u010di su tokom 32 dana prou\u010davali pona&scaron;anje \u010detvrt miliona ljudi koji su koristili toalete u servisnim stanicama na doma\u0107im autoputevima. Upotreba sapuna je pra\u0107ena senzorima. <\/p>\n<p>Ispostavilo se da posle upotrebe toaleta sapun koristi samo 32 odsto mu&scaron;karaca i 64 odsto \u017eena. Me\u0111utim, ruke su se \u010de&scaron;\u0107e prale sapunom kada su iznad ulaza u toalete postavljeni elektronski displeji s natpisima u rasponu od &quot;Voda ne ubija bacile, to \u010dini sapun&quot; do &quot;Ne budu prljavko koji izbegava sapun&quot;. <\/p>\n<p>Najuspe&scaron;nije je delovala poruka &quot;Da li se osoba pored vas pere sapunom?&quot;, &scaron;to je izgleda stvaralo utisak da neko posmatra &scaron;ta se radi. Zbog nje je 12 odsto vi&scaron;e mu&scaron;karaca i 11 odsto vi&scaron;e \u017eena poseglo za sapunom. <\/p>\n<p>Uo\u010dena je i razlika me\u0111u polovima u reagovanju na elektronske natpise. Dok su \u017eene spremnije reagovale i na jednostavno podse\u0107anje na zahteve higijene, dotle su mu&scaron;karcima \u010desto bile potrebne &quot;ja\u010de&quot; poruke, tipa &quot;Ne vuci klozet sa sobom &#8211; operi se sapunom&quot; ili &quot;Speri to sapunom ili \u0107e&scaron; ga kasnije pojesti&quot;. <\/p>\n<p><em>Tanjug <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi su skloniji da propisno operu ruke sapunom posle upotrebe toaleta ako misle da ih neko posmatra, a ina\u010de to \u010dini samo tre\u0107ina mu&scaron;karaca i dve tre\u0107ine \u017eena, pokazala je jedna britanska studija. Pranje ruku je najjeftiniji na\u010din da se spre\u010di bolest, poru\u010duju britanski stru\u010dnjaci iz Londonske &scaron;kole za higijenu i tropsku medicinu. Oni upozoravaju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49995","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49995"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49995\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}