Svakodnevno o prehrani \u010dujemo mnoge istine, ali i neistine. Neki su savjeti doista utemeljeni na \u010dinjenicama, ali mnogi su iz ni\u010dega ili iz nekih zastarjelih uvjerenja prerasli u posve neutemeljen mit. Zbog toga ih mnogi prihva\u0107aju bez ikakve kriti\u010dnosti, iako zapravo nemaju nikakve veze s funkcioniranjem našega tijela, a \u010desto mogu biti i štetni. No prije nego što dijetu preusmjerimo u skladu s takvim vjerovanjima, dobro je znati neke danas i znanstveno dokazane podatke. <\/p>\n
Jedno od \u010destih uvjerenja je primjerice da kasno jedenje, neposredno prije odlaska na po\u010dinak, zbog nepotrošenih kalorija uzrokuje debljanje. Istra\u017eivanja me\u0111utim pokazuju da kasni obroci ne utje\u010du na te\u017einu sve dok dnevni unos kalorija ne premašuje stvarne potrebe. Kalorija je kalorija, bez obzira na to kad je unesena, ali zato je vrlo va\u017ean ukupan zbroj svih pojedenih. Problem u kasnom jedenju je u tome što vodi novim iskušenjima, grickalicama kojima \u0107emo navodno kontrolirati glad, a koje \u0107e zapravo samo pove\u0107ati ukupnu koli\u010dinu onog što smo pojeli. No pojedemo li istu koli\u010dinu kalorija poslijepodne ili kasno uve\u010der, ništa se ne\u0107e promijeniti. Drugi je raširen mit kako se ne treba vje\u017ebati neposredno nakon obroka. Kad se najedemo, dio se snage krvotoka usmjerava na preradu hrane u crijevima. Vje\u017ebamo li, i miši\u0107ima treba biše krvi, pa tako i tjelovje\u017eba i jedenje imaju svoje zahtjeve prema našoj cirkulaciji. Upravo se na tome temelji mit, ali stru\u010dnjaci ka\u017eu kako je u redu vje\u017ebati i poslije jela, sve dok miši\u0107i nisu uposleni toliko da im treba kisika toliko da bi \u017eeludac patio. Stoga su šetnja ili plivanje poslije obroka dopušteni, ali nikako se ne preporu\u010duje teška tjelovje\u017eba nakon jednako teškoga nedjeljnoga ru\u010dka.<\/p>\n
Jedan od najraširenijih mitova u prehrani jest onaj da \u0107e vitamin C sprije\u010diti gripu ili prehladu. Ljudi naime uglavnom vjeruju da taj vitamin zdravlju koristi više nego ijedan drugi. Povezan je sa zaštitom stanica i brzo se apsorbira te je veliki borac protiv infekcija. Stoga se preporu\u010duju dodaci prehrani kao preventiva za ugro\u017eene skupine i one koji se bave pove\u0107anom fizi\u010dkom aktivnoš\u0107u. U obi\u010dnih ljudi dnevne doze dodataka prehrani umanjuju simptome prehlade, ali na odre\u0111eno vrijeme i nisu \u010dvrst jamac u izbjegavanju te bolesti. Kofein je diuretik koji dehidrira tijelo. To je to\u010dno samo ako ina\u010de ne uzimamo kofeinske pripravke. No ako redovito pijemo kavu, \u010daj, energetska pi\u0107a ili \u010dokoladu, jetra su "nau\u010dila" brzu preradu kofeina \u010dime se taj efekt neutralizira. <\/p>\n
Istra\u017eivanja tako\u0111er pokazuju da diuretski u\u010dinak kave nije povezan s kofeinom nego više s koli\u010dinama ispijenog napitka. Mnogi vjeruju da mlijeko uzrokuje proizvodnju dodatne sluzi, stoga ga neki \u010dak prestaju piti kad su prehla\u0111eni ili dobiju gripu. No mlijeko zapravo ne uzrokuje sluz, nego njegova masno\u0107a katkada "oblo\u017ei" usnu šupljinu finim filmom što samo daje osje\u0107aj sluzavosti. \u010cesti napisi i preporuke o dvije litre vode na dan posljednjih godina poput strašna tereta mu\u010de mnoge ljude koji jednostavno nemaju potrebu za tolikom teku\u0107inom. Jedno je istra\u017eivanje me\u0111utim pokazalo da muškarcima primjerice doista treba dvije litre teku\u0107ine na dan, ali to obuhva\u0107a i onu sadr\u017eanu u hrani, a koje je mnogo više nego što pretpostavljamo. Teku\u0107ine ima \u010dak i u prepe\u010denom kruhu. Koli\u010dina dnevno potrebna unosa ovisi i o tome koliko se tijekom dana kre\u0107emo, ali i o tjelesnoj masi, a od previše vode ili drugih napitaka, ka\u017eu stru\u010dnjaci, organizam ne\u0107e imati neke posebne koristi. <\/p>\n