{"id":49946,"date":"2009-09-20T12:03:21","date_gmt":"2009-09-20T12:03:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49946"},"modified":"2009-09-20T12:03:21","modified_gmt":"2009-09-20T12:03:21","slug":"najzanimljivije-cinjenice-sa-svih-strana-sveta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/20\/najzanimljivije-cinjenice-sa-svih-strana-sveta\/","title":{"rendered":"Najzanimljivije \u010dinjenice sa svih strana sveta"},"content":{"rendered":"<p>Magazin &quot;Ekonomist&quot; objavio je novo izdanje &quot;D\u017eepnog sveta u brojkama&quot; za 2010. godinu, iz koga su izabrane najzanimljivije \u010dinjenice skupljenih sa svih strana sveta. <\/p>\n<p>&quot;D\u017eepni svet&quot; objavljuje \u010dinjenice i brojke skupljene &scaron;irom sveta, a &quot;Blic onlajn&quot; prenosi vam izbor najzanimljivih podataka koje je objavio &quot;Telegraf&quot;. <\/p>\n<p><strong>\u017divot i smrt<\/strong> <\/p>\n<p>Mu&scaron;karci u Avganistanu mogu da o\u010dekuju da po\u017eive 43,4 godine, a \u017eene u Zimbabveu 43,8, &scaron;to je najni\u017ei prosek u svetu. <\/p>\n<p>Avganistan ima najvi&scaron;u stopu smrtnosti, 19,7 smrtnih slu\u010dajeva na 1.000 stanovnika godi&scaron;nje, kao i najvi&scaron;u smrtnost novoro\u0111en\u010dadi, 157 smrti na 1.000 novoro\u0111enih. <\/p>\n<p>Japanke \u017eive skoro dva puta du\u017ee od \u017eena iz Zimbabvea, 86,2 godine, dok mu&scaron;karci iz Andore mogu da o\u010dekuju da po\u017eive80,3 godine. <\/p>\n<p>Dete ro\u0111eno u Velikoj Britaniji mo\u017ee da o\u010dekuje \u017eivotni vek od 79,4 godine. <\/p>\n<p>Japanci su najstarije stanovni&scaron;tvo na svetu, sa prosekom od 44,4 godine, dok je prose\u010dna starost u Nigeru svega 15,1. <\/p>\n<p><strong>Hrana, pi\u0107e, cigarete<\/strong> <\/p>\n<p>Narod Venecuele konzumira najvi&scaron;e piva &#8211; 83 litre po glavi stanovnika godi&scaron;nje. U Gvadalupeu se najvi&scaron;e ceni &scaron;ampanjac, sa 4,25 boca po stanovniku svake godine. <\/p>\n<p>Grci su najve\u0107i pu&scaron;a\u010di, u proseku svakodnevno popu&scaron;e 8,1 cigaretu. <\/p>\n<p>Turci provedu najvi&scaron;e vremena u\u017eivjau\u0107i u svojim obrocima &#8211; u proseku 162 minute dnevno oni potro&scaron;e na jelo i pi\u0107e. <\/p>\n<p>U Brazilu se uzgaja najvi&scaron;e kafe na svetu &#8211; 2.164.000 tona godi&scaron;nje. <\/p>\n<p>U SAD se konzumira najvi&scaron;e pasulja, godi&scaron;nje 1.262.000 tona. <\/p>\n<p>Kina proizvodi najvi&scaron;e \u010daja na svetu, 1.166.000 tona godi&scaron;nje, a u ovoj zemlji \u010daj se i najvi&scaron;e konzumira &#8211; 828.000 tona. <\/p>\n<p>Velika Britanija je po pijenju \u010daja na razo\u010daravaju\u0107em &scaron;estom mestu, sa 131.000 tonom svake godine. <\/p>\n<p><strong>Posao <\/strong><\/p>\n<p>Zemlja sa najvi&scaron;e radnog stanovni&scaron;tva su Kajmanska ostrva &#8211; 67,7 odsto. Britanija je sa 51,1 odsto na 30. mestu. <\/p>\n<p>Zapadna obala i Gaza imaju najmanji procenat, svega 22,2 odsto zaposlenih. <\/p>\n<p>Afri\u010dka dr\u017eava Benin ima najvi&scaron;u razliku u polovima, &scaron;to se ti\u010de zaposlenja &#8211; 53,1 odsto svih zaposlenih su \u017eene. <\/p>\n<p>U Saudijskoj Arabiji je ova razlika najmanja, sa 84,6 zaposlenih mu&scaron;karaca. <\/p>\n<p><strong>Digitalna revolucija<\/strong> <\/p>\n<p>Kana\u0111ani imaju najvi&scaron;e kompjutera &#8211; 94,3 odsto ra\u010dunara dolazi na 100 stanovnika. <\/p>\n<p>U Ujedinjenim Arapskim Emiratima ima najvi&scaron;e mobilnih telefona &#8211; 176,5 na svakih 100 stanovnika. <\/p>\n<p><strong>Mediji <\/strong><\/p>\n<p>U Islandu se prodaje najvi&scaron;e novina dnevno, 821 list na 1.000 stanovnika, a ova zemlja ima i najslobodniju &scaron;tampu. <\/p>\n<p>Najograni\u010denije slobode &scaron;tampe su u Tunisu. <\/p>\n<p><strong>&Scaron;kolstvo <\/strong><\/p>\n<p>Kuba najvi&scaron;e tro&scaron;i na obrazovanje, 13,3 odsto od godi&scaron;njeg bruto proizvoda, a Gvineja najmanje, 0,6 odsto. <\/p>\n<p>Svih 15 najboljih univerziteta na svetu su ili britanski ili ameri\u010dki. <\/p>\n<p><strong>Populacija <\/strong><\/p>\n<p>Kina ima najve\u0107u populaciju, 1,3 milijarde ljudi, a sledi Indija sa 1,1 milijardom. Do 2025. godine o\u010dekuje se da \u0107e obe zemlje imati 1,4 milijarde stanovnika. <\/p>\n<p>Najbr\u017ei prirast populacije je u Nigeru, 3,73 odsto godi&scaron;nje. <\/p>\n<p>U Kataru dolazi 307 mu&scaron;karaca na 100 \u017eena, a u Letoniji 90 na 100. <\/p>\n<p><strong>Ekonomija <\/strong><\/p>\n<p>SAD imaju najve\u0107u privredu, sa godi&scaron;njim bruto proizvodom od 13,751 dolara. <\/p>\n<p>Gvineja ima najbr\u017ee rastu\u0107u ekonomiju, 66,2 odsto godi&scaron;njeg bruto proizvoda godi&scaron;nje, a Zimbabve najsporiju, sa 3,9 odsto. <\/p>\n<p>Zimbabve tako\u0111e ima najvi&scaron;u godi&scaron;nju inflaciju na potro&scaron;a\u010dka dobra, 24,441 odsto. Etiopija je na drugom mestu, sa 44 odsto. <\/p>\n<p>Kina proizvodi najvi&scaron;e zlata na svetu, 270 tona godi&scaron;nje. <\/p>\n<p><strong>\u017divotni standard<\/strong> <\/p>\n<p>Island ima najve\u0107i standard &#8211; na skali indeksa &quot;Hjumen Divelopmenta&quot; 96,8 poena od 100 mogu\u0107ih. <\/p>\n<p>Najgore mesto za \u017eivot, &scaron;to se ti\u010de standarda, je Sijera Leone, sa svega 32,9. <\/p>\n<p>U Australiji su polovi najvi&scaron;e izjedna\u010deni &#8211; 96,3 poena.<\/p>\n<p><strong>Razno <\/strong><\/p>\n<p>Katar ima najmanje sigurne voza\u010de, sa 9.989 povreda i 33 smrtna slu\u010daja u saobra\u0107ajnim nesre\u0107ama na 100.000 stanovnika. <\/p>\n<p>Najve\u0107i broj turista ide u Francusku &#8211; ovu zemlju je 2007. posetilo 81.900.000 ljudi. <\/p>\n<p>Brakovi u ostrvskoj dr\u017eavi Guam naj\u010de&scaron;\u0107e zavr&scaron;avaju razvodom, sa 5.3 razvoda na 1.000 stanovnika godi&scaron;nje. <\/p>\n<p>Francuzi su najpospanija nacija na svetu, sa 35-\u010dasovnom radnom nedeljom i osam \u010dasova 50 minuta rada dnevno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/zanimljivosti.php?id=111312\"><em>Blic online<\/em><\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Magazin &quot;Ekonomist&quot; objavio je novo izdanje &quot;D\u017eepnog sveta u brojkama&quot; za 2010. godinu, iz koga su izabrane najzanimljivije \u010dinjenice skupljenih sa svih strana sveta. &quot;D\u017eepni svet&quot; objavljuje \u010dinjenice i brojke skupljene &scaron;irom sveta, a &quot;Blic onlajn&quot; prenosi vam izbor najzanimljivih podataka koje je objavio &quot;Telegraf&quot;. \u017divot i smrt Mu&scaron;karci u Avganistanu mogu da o\u010dekuju da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49946","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49946\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}