{"id":49938,"date":"2009-09-12T10:32:42","date_gmt":"2009-09-12T10:32:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49938"},"modified":"2009-09-12T10:32:42","modified_gmt":"2009-09-12T10:32:42","slug":"sinonim-za-radost-zivljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/12\/sinonim-za-radost-zivljenja\/","title":{"rendered":"Sinonim za radost \u017eivljenja"},"content":{"rendered":"

Bez njega se ne mo\u017ee zamisliti nijedna Nova godina, nijedna svadba ili bilo koji sve\u010daniji trenutak u \u017eivotu savremenog \u010doveka. Svuda u svetu predstavlja sinonim za zadovoljstvo i radost \u017eivljenja. Re\u010d je o šampanjcu.<\/em><\/p>\n

Šampanjac je izmislio slepi fratar Don Perinjon u 17. veku, u francuskoj oblasti Šampanji. Na zahtev Francuske, šampanjac je zašti\u0107en posebnim me\u0111unarodnim ugovorom posle Prvog svetskog rata. Prema ovom ugovoru, naziv šampanjac mo\u017ee nositi samo prirodno penušavo vino proizvedeno u pokrajini Šampanji. Otuda u Nema\u010dkoj prirodno penušavo vino koje nosi naziv „Sekt", u Italiji „Asti spumante", a u Rusiji „Sovetskoe šampanjskoe". <\/p>\n

Enolozi ka\u017eu da je proizvodnja šampanjca kruna bavljenja vinarstvom, ali tvrde da put do \u010darobnih iskrica u \u010daši penušca nije nimalo lak. Proizvodnja vrhunskog šampanjca je veoma tajnovit i misti\u010dan proces koji se u Francuskoj vekovima prenosi sa generacije na generaciju, kao najstro\u017ee \u010duvana porodi\u010dna tajna. Presudan uticaj na uspeh imaju finese koje se sti\u010du dugogodišnjim iskustvom i ljubomorno \u010duvaju od javnosti.<\/p>\n

Za proizvodnju šampanjca dozvoljeno je koristiti samo tri sorte gro\u017e\u0111a. Od Pinot Noir-a koji raste na kre\u010dnja\u010dkim terenima dobijaju se bogata i prefinjena vina. U hladnijim predelima gaji se Pinot Meunier, koga karakterišu visoki prinosi i za\u010dinska aroma. Prefinjen, elegantan, ali oštar Šardone neizostavna je komponenta šampanjskih vina, kao protivteza bogatim aromama Pinot Noir-a.<\/p>\n

Zabluda u vezi sa šampanjcem je da se pre otvaranja promu\u0107ka, a onda otvori uz veliki prasak pri \u010demu se izgubi pola sadr\u017eaja boce. Šampanjac se, naime, otvara tako što jednom rukom dr\u017eimo dno boce (zato postoji udubljenje u dnu), a drugom rukom, najbolje preko salvete, dr\u017eimo \u010dep. I onda, umesto da vrtimo \u010dep, treba da vrtimo bocu, a da nam \u010dep \u010dvrsto stoji u ruci. Na ovaj na\u010din, bocu \u0107emo otvoriti skoro bešumno što dokazuje da je šampanjac sve\u017e.<\/p>\n

Penušava vina se slu\u017ee hladna, podrazumeva se da šampanjac dr\u017eimo u kibli sa ledom i tako odr\u017eavamo njegovu temperaturu. \u010caše za šampanjac veoma su visoke i izdu\u017eene iz razloga da bi sa\u010duvali one divne mehuri\u0107e po kojima ga ve\u0107 na prvi pogled prepoznajemo od ostalih vina.<\/p>\n

Ovo pi\u0107e se mo\u017ee piti u bilo koje doba dana, uz doru\u010dak, kao aperitiv, kao di\u017eestiv, uz desert ili obrok, kada smo u dobrom društvu ili kada smo sami.<\/p>\n

Šampanjac ima sposobnost da br\u017ee prodre u krv od ostalih pi\u0107a, zato ga i zovu „pi\u0107em sre\u0107e", jer potrebno je samo nekoliko trenutaka da osetite kako deluje na vaše raspolo\u017eenje. Ako i preterate sa alkoholom, ka\u017eu da je jedna od najboljih stvari za mamurluk upravo šampanjac.<\/p>\n

Danas<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bez njega se ne mo\u017ee zamisliti nijedna Nova godina, nijedna svadba ili bilo koji sve\u010daniji trenutak u \u017eivotu savremenog \u010doveka. Svuda u svetu predstavlja sinonim za zadovoljstvo i radost \u017eivljenja. Re\u010d je o šampanjcu. Šampanjac je izmislio slepi fratar Don Perinjon u 17. veku, u francuskoj oblasti Šampanji. Na zahtev Francuske, šampanjac je zašti\u0107en posebnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49938","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49938"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49938\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}