{"id":49937,"date":"2009-09-11T11:55:41","date_gmt":"2009-09-11T11:55:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49937"},"modified":"2009-09-11T11:55:41","modified_gmt":"2009-09-11T11:55:41","slug":"visoki-ljudi-su-zadovoljniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/11\/visoki-ljudi-su-zadovoljniji\/","title":{"rendered":"Visoki ljudi su zadovoljniji"},"content":{"rendered":"<p>Visoki ljudi zadovoljniji su \u017eivotom nego ni\u017ei, zaklju\u010dak je ameri\u010dke studije s vi&scaron;e od 454.000 starijih od 18 godina koji su putem telefonske ankete ocijenili kvalitetu vlastitog \u017eivota.<\/p>\n<p>U pravilu su vi&scaron;i ispitanici kvalitetu svog \u017eivota ocijenili povoljnije i bili skloniji iskazati pozitivne emocije poput u\u017eitka i sre\u0107e, objavljeno je u Economics and Human Biology, a prenosi BBC uz obja&scaron;njenje da vi&scaron;i ljudi u pravilu imaju vi&scaron;e pla\u0107e i vi&scaron;e obrazovanje.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dki tim je koristio Cantril skalu, pri kojoj su ispitani trebali zamisliti ljestve koje na dnu imaju broj 0 i 10 na vrhu. Razina 10 predstavljala je &quot;najbolji mogu\u0107i \u017eivot&quot;, a dno &quot;najgori mogu\u0107i \u017eivot&quot;. Svatko je trebao re\u0107i na kojoj je ljestvici trenutno njegov \u017eivot. Ni\u017ei su uglavnom bili ne&scaron;to manje sretniji ali iznena\u0111uju\u0107e je ipak da su vlastitu kvalitetu \u017eivota ozna\u010dili kao &quot;najbolju mogu\u0107u&quot; upravo oni koji su ne&scaron;to ni\u017ei od prosjeka. <\/p>\n<p>Mu&scaron;karci vi&scaron;i od prosje\u010dne visine (177,8 cm) uglavnom su se smjestili vi&scaron;e na ljestvici zadovoljstva \u017eivotom nego oni koji su bili ni\u017ei od prosjeka. Visoki su u prosjeku imali razinu 6,55, dok su niski imali prosjek od 6,41. Iznena\u0111uju\u0107e je ipak da su kvalitetu \u017eivota ozna\u010dili kao &quot;najbolju mogu\u0107u&quot; upravo oni koji su ne&scaron;to ni\u017ei od prosjeka. \u017dene su op\u0107enito ocijenile kvalitetu svog \u017eivota vi&scaron;om nego mu&scaron;karci i me\u0111u njima je razlika izme\u0111u vi&scaron;ih i ni\u017eih \u017eena manja nego kod mu&scaron;karaca, prenosi Net.hr.<\/p>\n<p>Vi&scaron;e \u017eene, iznad prosje\u010dne visine od 162,6 cm, ocijenile su kvalitetu svog \u017eivota prosje\u010dnom ocjenom 6,64, a ni\u017ee od prosjeka s 6,55. No, jedan od voditelja istra\u017eivanja Angus Deaton sa Sveu\u010dili&scaron;ta Princeton rekao je: &quot;Visina je bitna, iz vrlo o\u010ditih razloga &#8211; \u010dim se rodite manji ste od ostalih koji se brinu o vama i koji imaju autoritet nad vama. I taj odnos snaga ostaje uvijek prisutan.&quot;<\/p>\n<p>Vi&scaron;i mu&scaron;karci i \u017eene \u010de&scaron;\u0107e su govorili o osje\u0107ajima zadovoljstva i sre\u0107e i rje\u0111e govorili o boli i tuzi. No, najsretniji nisu i najvi&scaron;i, postoji prag tolerancije na visinu do nekih 195,6 cm ili 198,1 cm. Iznad te visine postaje&scaron; \u010dudan i \u017eivot ti je te\u017ei. Doktor psihologije Colin Gill isti\u010de da se visoki mu&scaron;karci, iako ne i visoke \u017eene, brinu manje od ni\u017eih te dodaje: &quot;Ne postoji direktna korelacija izme\u0111u prihoda i sre\u0107e &#8211; pokazuju to sve prethodne studije. No, postoji veza izme\u0111u visine i sre\u0107e, te visine i prihoda.&quot;<\/p>\n<p>Preuzeto sa <a href=\"http:\/\/www.pincom.info\/index.php?p=opsirnije&amp;s=69850\">pincom.info<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Visoki ljudi zadovoljniji su \u017eivotom nego ni\u017ei, zaklju\u010dak je ameri\u010dke studije s vi&scaron;e od 454.000 starijih od 18 godina koji su putem telefonske ankete ocijenili kvalitetu vlastitog \u017eivota. U pravilu su vi&scaron;i ispitanici kvalitetu svog \u017eivota ocijenili povoljnije i bili skloniji iskazati pozitivne emocije poput u\u017eitka i sre\u0107e, objavljeno je u Economics and Human Biology, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49937","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49937"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49937\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}