{"id":49933,"date":"2009-09-07T09:05:46","date_gmt":"2009-09-07T09:05:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49933"},"modified":"2009-09-07T09:05:46","modified_gmt":"2009-09-07T09:05:46","slug":"otkriveni-tragovi-radanja-kosmosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/07\/otkriveni-tragovi-radanja-kosmosa\/","title":{"rendered":"Otkriveni tragovi ra\u0111anja kosmosa"},"content":{"rendered":"<p>Astronomi su uvereni da su otkrili najstariji trag postojanja kosmosa &#8211; tra\u010dak svetlosti nastao u trenutku samog ra\u0111anja univerzuma.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di iz Godard centra za svemirske letove NASA u dr\u017eavi Merilend uvereni su da su &quot;uhvatili&quot; tragove radijacije davno i&scaron;\u010dezlih zvezda koje su ro\u0111ene u doba najranijeg &quot;detinjstva&quot; kosmosa. <\/p>\n<p>Ovo istra\u017eivanje zapravo predstavlja prvi opipljiv ali ne i sasvim pouzdan dokaz postojanja ovih najstarijih zvezda koje su, kako se veruje, bile izvor materijala od kojeg su kasnije stvorene budu\u0107e zvezde, me\u0111u njima i na&scaron;e Sunce. <\/p>\n<p>Veliki prasak, eksplozija d\u017einovskih razmera posle koje je stvoren univerzum, dogodila se, kako pretpostavljaju astrofizi\u010dari, pre 13,7 milijardi godina. Oko 100 miliona godina posle toga, atomi vodonika po\u010deli su da se spajaju i sagorevaju stvaraju\u0107i blistave plamte\u0107e zvezde. Ostaje, me\u0111utim, i dalje mistrerija kako su te zvezde izgledale. <\/p>\n<p>&quot;Gde su &#8216;\u017eivele&#8217;, kolike su bile, koliku su i kakvu svetlost emitovale i da li su uop&scaron;te postojale, mi jo&scaron; ne znamo. Za sada smo samo uspeli da dobijemo prvu informaciju o tim zvezdama&quot;, ka\u017ee astrofizi\u010dar Aleksandar Ka&scaron;linski, autor analize objavljene u nau\u010dnom \u010dasopisu Nej\u010der. <\/p>\n<p>Ka&scaron;linski i \u010dlanovi njegove ekipe stru\u010dnjaka koristili su vasionski teleskop da bi izmerili kosmi\u010dku radijaciju &#8211; koja je, zapravo, infracrvena svetlost nevidljiva za ljudsko oko &#8211; u malom deli\u0107u neba. Ekipa je zatim &quot;oduzela&quot; nivoe radijacija svih do sada poznatih galaksija i zaklju\u010dila da je ono &scaron;to je &quot;preostalo&quot; radijacija koju su emitovale te najstarije zvezde. <\/p>\n<p>Eksperiment se mo\u017ee porediti sa snimanjem zvuka na sportskom stadionu ispunjenom publikom, a zatim za monta\u017enim stolom eliminisanim svim zvucima sem glasa jedne jedine odre\u0111ene osobe. Ako su nalazi nau\u010dnika ta\u010dni, istra\u017eivanje \u0107e olak&scaron;ati saznavanje kako je zapravo kosmos &quot;zasvetleo&quot;. <\/p>\n<p>Avi Leb, profesor astronomije na Harvardu, koji nije u\u010destvovao u istra\u017eivanjima, procenjuje da je najraniji kosmos najverovatnije bio u potpunom mraku pola miliona godina. Kasnije se vodonik &quot;stopio&quot; sa plamte\u0107im zvezdama koje su bile od hiljadu do milion puta ve\u0107e od Sunca i smatra da je nau\u010dni tim Ka&scaron;linskog, zapravo, otkrio ostatke i tragove upravo tih zvezda. <\/p>\n<p>&quot;Upravo zbog toga je ovo otkri\u0107e toliko uzbudljivo i odu&scaron;evljavaju\u0107e, jer smo prvi put nai&scaron;li na potencijalne dokaze kako se pojavila svetlost prvih zvezda i kada je i kako nastala&quot;, rekao je Leb. <\/p>\n<p>I Ri\u010dard Elis, profesor astrofizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju, koji tako\u0111e nije u\u010destvovao u istra\u017eivanju, oprezno se slo\u017eio sa zaklju\u010dkom Ka&scaron;linskog. U komentaru u \u010dasopisu Nej\u010der Elis pi&scaron;e: &quot;\u010cak i najmanja prevara, pa i nenamerna gre&scaron;ka vezana za otkrivene signale, donela bi la\u017ene rezultate&quot;, upozorio je Elis, ali je naglasio da je tim koji je predvodio Ka&scaron;linski &quot;uradio najbolji posao koji omogu\u0107ava postoje\u0107a tehnologija&quot;. <\/p>\n<p>&quot;U analizi nisam mogao da prona\u0111em ni jednu gre&scaron;ku. Naravno, slede\u0107i korak treba da u\u010dine drugi astronomi i doka\u017eu da je Ka&scaron;linski u pravu&quot;, smatra on. <\/p>\n<p>Ned Rajt, profesor astronomije na univerzitetu u Los An\u0111elesu, mnogo je sumni\u010daviji. On smatra da je proces osporavanja doprinosa radijacije drugih zvezda suvi&scaron;e neprecizan da bi u\u010dinio validnim zaklju\u010dke nau\u010dnog tima Ka&scaron;linskog i da otkri\u0107e ipak te&scaron;ko mo\u017ee biti &quot;ostatak signala o postojanju prastarih zvezda&quot;. <\/p>\n<p>&quot;Vrlo sam skepti\u010dan kad je re\u010d o ovim rezultatima i mislim da su oni pogre&scaron;ni. Mislim da je ono &scaron;to su videli zapravo nepotpun ostatak iz mnogo bli\u017eih izvora&quot;, procenjuje Rajt. Leb se sla\u017ee da rezultati Ka&scaron;linskog nisu neoborivi, ali zaslu\u017euju \u010destitke, jer su ipak prvi korak koji predstavlja ugaoni kamen u razumevanju kako su nastale prve zvezde.<\/p>\n<p><em>FoNet\/<\/em><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/vesti\/iz_sata_u_sat\/otkriveni_tragovi_radjanja_kosmosa.83.html?news_id=10444\"><em>Danas<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Astronomi su uvereni da su otkrili najstariji trag postojanja kosmosa &#8211; tra\u010dak svetlosti nastao u trenutku samog ra\u0111anja univerzuma. Istra\u017eiva\u010di iz Godard centra za svemirske letove NASA u dr\u017eavi Merilend uvereni su da su &quot;uhvatili&quot; tragove radijacije davno i&scaron;\u010dezlih zvezda koje su ro\u0111ene u doba najranijeg &quot;detinjstva&quot; kosmosa. Ovo istra\u017eivanje zapravo predstavlja prvi opipljiv ali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49933","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49933"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49933\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}