{"id":49926,"date":"2009-08-31T21:17:29","date_gmt":"2009-08-31T21:17:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49926"},"modified":"2009-08-31T21:17:29","modified_gmt":"2009-08-31T21:17:29","slug":"deset-neobicnih-cinjenica-o-ljudskom-telu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/31\/deset-neobicnih-cinjenica-o-ljudskom-telu\/","title":{"rendered":"Deset neobi\u010dnih \u010dinjenica o ljudskom telu"},"content":{"rendered":"<p>Rane zacele, kosti srastu, bolesti pro\u0111u &#8211; sve su to poznata \u010duda na&scaron;eg tela, navode nau\u010dnici i dodaju da se ipak ne zna za&scaron;to se ruka pomera sama od sebe, &scaron;ta je kobno oko ponedeljka, koliko \u0107elija umre za minut&#8230; Mnoge \u017eivotinje mogu posti\u0107i mnogo spektakularnije rezultate nego &scaron;to to mi mo\u017eemo tako, na primer, gu&scaron;teri mogu regenerisati otkidane repove, morske zvezde i rakovi svoje krake, morski krastavci svoje utrobe. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici ka\u017eu da ni ljudi nisu lo&scaron;i u mnogim stvarima, kao &scaron;to je na primer takozvana neposlu&scaron;na ruka za koju se u stru\u010dnoj literaturi koristi naziv &quot;Alien Hand syndrome&quot;, u prevodu &quot;sindrom tu\u0111e ruke&quot;, koji je neobi\u010dan neurolo&scaron;ki sindrom u kojem ruka bolesnika kao da ima vlastitu pamet. Do toga dolazi zbog o&scaron;te\u0107enja srednje frontalne motorne regije mozga, i \u010desto je posledica operacije na mozgu, mo\u017edanog udara ili upale mozga. <\/p>\n<p>Bolesnik nema nikakvu kontrolu nad pokretima &quot;tu\u0111e ruke&quot;, niti ima bilo kakvu svest o postupcima te ruke. Osoba koja boluje od ovog stanja \u010desto se ose\u0107a nepovezano sa svojom rukom i ima ose\u0107aj kao da ruka nije njegova. S vremena na vreme, ruka mo\u017ee da radi kompleksne pokrete, kao &scaron;to je otkop\u010davanje ko&scaron;ulje, a da bolesnik toga nije svestan. <\/p>\n<p>Na\u017ealost, ne postoji nikakva poznata metoda le\u010denja ovog sindroma, ali se smatra da je najbolje da se ruci da neki predmet da se igra s njim da ne bi u\u010dinila ni&scaron;ta na\u017eao svom vlasniku. Stru\u010dnjaci ukazuju da se mo\u017ee \u017eiveti i bez velikog dela unutra&scaron;njih organa, jer mada se mo\u017eda \u010dini krhkim, ljudsko telo je puno \u010dvr&scaron;\u0107e nego &scaron;to mislimo. Tako se, na primer, mo\u017ee \u017eiveti \u010dak i nakon uklanjanja slezine, \u017eeluca, bubrega, jednog plu\u0107nog krila, 75 odsto jetre, 80 odsto creva i skoro svakog organa iz karlice i prepona. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici tvrde da je erekcija mogu\u0107a i posle smrti, a za taj fenomen se koristi naziv &quot;Angel lust&quot;, u prevodu &quot;\u017eudnja an\u0111ela&quot;. Do takve erekcije dolazi kada mu&scaron;karac umre u vertikalnom polo\u017eaju ili s licem okrenutim prema dole, ako telo ostane u tom polo\u017eaju. <\/p>\n<p>Tako\u0111e se navodi da je infarkt \u010de&scaron;\u0107i ponedeljkom, na &scaron;ta ukazuje desetogodi&scaron;nje istra\u017eivanje u &Scaron;kotskoj koje je pokazalo da 20 odsto ljudi vi&scaron;e umre u ponedeljak, u pore\u0111enju s bilo kojim drugim danom. <\/p>\n<p>Smatra se kako je to posledica prekomernog konzumiranja alkohola tokom vikenda i stresa povezanog s novom radnom nedeljom. <\/p>\n<p>Mo\u017eda zvu\u010di kao mnogo, ali 300.000 \u0107elija u telu umire svakog minuta, &scaron;to je zapravo manje od 0,0001 odsto od ukupne koli\u010dine \u0107elija koje se nadoknade u ljudskom telu svakog dana. <\/p>\n<p>Odrasla osoba sastoji se od oko 100 biliona \u0107elija koje se stalno obnavljaju, a redovna nadoknada se odvija i na mikroskopskom nivou &#8211; menjamo \u0107elije koje \u010dine na&scaron;a creva svakih nekoliko dana, one koje \u010dine na&scaron;u be&scaron;iku svaka dva meseca i crvena krvna zrnca svaka \u010detiri meseca. <\/p>\n<p>Kada se dete rodi ima oko 300 kostiju, a kada dostigne zrelost ostaje samo 206, ka\u017eu lekari i dodaju da se to doga\u0111a zato jer se male kosti s vremenom spoje i formiraju ja\u010de i ve\u0107e kosti. <\/p>\n<p>Mo\u017eda izgleda krhko, ali kosu ne mo\u017ee uni&scaron;titi ni hladno\u0107a, ni promena klime, vode, druge sile prirode, a otporna je i na mnoge kiseline i korozivne hemikalije. <\/p>\n<p>\u010covek mo\u017ee da pre\u017eivi bez hrane, ali ne i bez sna na &scaron;ta ukazuje \u010dinjenica da prose\u010dan \u010dovek mo\u017ee da pre\u017eivi mesec do dva bez hrane, samo na vodi, dok \u0107e samo nekoliko besanih no\u0107i kod \u010doveka prouzrokovati radikalne promene li\u010dnosti. Jo&scaron; jedan od fenomena ljudskog tela je philtrum &#8211; udubljenje izme\u0111u nosa i gornje usne. <\/p>\n<p>Dok dana&scaron;nji nau\u010dnici jo&scaron; uvek poku&scaron;avaju da otkriju \u010demu to udubljenje slu\u017ei, osim za omogu\u0107avanje mnogo ve\u0107eg opsega pokreta za gornju usnu, Stari Grci su smatrali da je to jedno od najuzbudljivijih mesta na ljudskom telu. <\/p>\n<p><em>Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rane zacele, kosti srastu, bolesti pro\u0111u &#8211; sve su to poznata \u010duda na&scaron;eg tela, navode nau\u010dnici i dodaju da se ipak ne zna za&scaron;to se ruka pomera sama od sebe, &scaron;ta je kobno oko ponedeljka, koliko \u0107elija umre za minut&#8230; Mnoge \u017eivotinje mogu posti\u0107i mnogo spektakularnije rezultate nego &scaron;to to mi mo\u017eemo tako, na primer, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49926","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49926"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49926\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}