{"id":49914,"date":"2009-08-18T12:17:19","date_gmt":"2009-08-18T12:17:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49914"},"modified":"2009-08-18T12:17:19","modified_gmt":"2009-08-18T12:17:19","slug":"promjena-mirisa-aktivira-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/18\/promjena-mirisa-aktivira-mozak\/","title":{"rendered":"Promjena mirisa aktivira mozak"},"content":{"rendered":"<p>Mozak je kao padobran, radi samo dok je otvoren, kazao je muzi\u010dar Frenk Zapa. Zato je bitno da na vreme razmotrite plan za pobolj&scaron;anje rada mozga i naravno da po\u010dnete da ga primenjujete. <\/p>\n<p>Da biste razbudili mozak, ponekad je dobro isklju\u010diti jedna, a uklju\u010diti druga \u010dula, savetuju stru\u010dnjaci. Zato preporu\u010duju da, katkad, za\u017emurite dok ujutro birate ode\u0107u. Tog dana odlu\u010dite se za jednu vrstu ode\u0107e i birajte je prema dodiru. Tako mo\u017eete imati svileni, glatki ili \u010dvrsti dan. Pri tom, uz prste, koristite i obraze, usne, pa \u010dak i stopala jer su to sve istan\u010dani receptori za prepoznavanje strukture materijala. Upotrebljavate li \u010dula na takav na\u010din, s vremenom \u0107ete razviti sposobnost prepoznavanja kvaliteta materijala, a ujedno i podsta\u0107i stvaranje novih poveznica u delu mozga zadu\u017eenom za dodir. Katkad je dobro i prati zube nedominantnom rukom, uklju\u010duju\u0107i i istiskivanje paste. Ta aktivnost \u0107e podsta\u0107i suprotnu stranu mozga, koja je ina\u010de neaktivna, na zaklju\u010divanje i povezivanje naredbi. Razli\u010dite studije pokazale su da ta ve\u017eba rezultira brzim i uo\u010dljivim &scaron;irenjem mozgovnih poveznica u delu korteksa koji kontroli&scaron;e i sprovodi taktilne naredbe iz ruke. <\/p>\n<p>Takve ve\u017ebe odr\u017ea\u0107e mozak u formi, &scaron;to je va\u017eno da bismo ostali mentalno i fizi\u010dki zdravi, isti\u010du stru\u010dnjaci. Mozak je na&scaron; superkompjuter koji nas \u010duva, pa je dobro da s vremena na vreme podstaknete uspavane delove na rad. Evo jo&scaron; nekoliko saveta koji \u0107e vam pomo\u0107i u tome. <\/p>\n<p><strong>Uvek ista ruta usporava um <\/strong><\/p>\n<p>Ako pro&scaron;etate psa novom rutom, aktivira\u0107ete velika podru\u010dja korteksa (deo mozga koji je odgovoran za skoro sve na&scaron;e fizi\u010dke i intelektualne sposobnosti) i tako podstaknuti rad mozga u nekoliko razli\u010ditih podru\u010dja. Ta aktivnost se smanjuje nakon &scaron;to zadatak postane rutina. <\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Promena mirisa aktivira mozak <\/strong><\/p>\n<p>Umesto jutarnjeg mirisa kafe, poistovetite bu\u0111enje s novim aromama. Miris vanile, citrusa, peperminta ili ruzmarina stavite u kutijicu kraj kreveta. Otvorite je pre nego &scaron;to ustanete iz kreveta, nakon tu&scaron;iranja i dok se obla\u010dite. Nakon &scaron;to jutra poistovetite s jednim mirisom, promenite ga. Promena mirisne rutine dokazano aktivira nove neuronske puteve. <\/p>\n<p><strong>Prisilite mozak da misli na druga\u010diji na\u010din <\/strong><\/p>\n<p>Ujutro za doru\u010dkom, ako jedete sami, stavite slu&scaron;alice u u&scaron;i. Mo\u017eete da slu&scaron;ate radio ili da se samo jednostavno isklju\u010dite od ostalih zvukova i nadra\u017eaja. Ako blokirate glavni put nadra\u017eaja no&scaron;enjem slu&scaron;alica, prisiljavate mozak da upotrebljava druge znake kako biste uspe&scaron;no obavili ina\u010de jednostavne zadatke &#8211; poput kuvanja kafe i pe\u010denja tosta. <\/p>\n<p><strong>Promena zvuka alarma \u010dini \u010duda <\/strong><\/p>\n<p>Katkad je dobro da promenite rutinu, obla\u010dite se nakon doru\u010dka, ako ste to obrnuto radili, premestite rublje u ladicu s \u010darapama, promenite zvuk alarma na satu ili telefonu &#8211; sve kako bi mozak bolje radio. <\/p>\n<p><strong>Mozak najbolje prima nadra\u017eaje kroz seks <\/strong><\/p>\n<p>U dugoj vezi i seks s vremenom treba &bdquo;promeniti&quot; kako bi \u010dula dosegla maksimum. Istra\u017eite svoju kreativnost i iskoristite sve mogu\u0107e &#8211; posipanje kreveta ru\u017einim laticama, instrumentalnu muziku, no&scaron;enje svile, ohla\u0111eni &scaron;ampanjac ili masa\u017eu parfimisanim uljima. Tokom seksa sva \u010dula su uklju\u010dena pa \u0107ete tako i trenirati mozak i u\u017eivati u novitetima. <\/p>\n<p><strong>Um razli\u010dito radi dok \u010dita naglas <\/strong><\/p>\n<p>Poku&scaron;ajte da \u010ditate knjigu sa partnerom. Dok \u010ditate naglas ili slu&scaron;ate nekoga kako \u010dita, mozak aktivira druga\u010dija podru\u010dja nego dok \u010ditamo u sebi. Tako \u0107ete ujedno provesti divno vreme s partnerom i druga\u010dije do\u017eivljavati sadr\u017eaj. U svakom slu\u010daju mnogo bolje nego da je \u010ditate sami. <\/p>\n<p><strong>Ve\u017eba za ja\u010danje mozga <\/strong><\/p>\n<p>Poku&scaron;ajte ovaj test: Stanite na jednu nogu i za\u017emurite. &Scaron;to du\u017ee uspevate da tako stojite, to vam je mozak mla\u0111i (petnaest sekundi je veoma dobar rezultat za osobu stariju od \u010detrdeset pet godina). Taj \u010din odr\u017eavanja ravnote\u017ee je samo jedan pokazatelj snage mozga. <\/p>\n<p>Da biste razvili bolju ravnote\u017eu, treba da koristite tegove &#8211; jednoru\u010dne i dvoru\u010dne. Ve\u017ebanje s njima razvija va&scaron;u propriocepciju (sposobnost da odr\u017eavate ravnote\u017eu). Sprave s tegovima nemaju isto dejstvo jer su tegovi zaka\u010deni za fiksiranu podlogu, tako da njihovim kori&scaron;\u0107enjem ne pobolj&scaron;avate svoju sposobnost za odr\u017eavanje ravnote\u017ee. <\/p>\n<p>Preneto iz knjige <em>Va&scaron;e telo<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/slobodnovreme.php?id=106631\">Blic<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mozak je kao padobran, radi samo dok je otvoren, kazao je muzi\u010dar Frenk Zapa. Zato je bitno da na vreme razmotrite plan za pobolj&scaron;anje rada mozga i naravno da po\u010dnete da ga primenjujete. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49914","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49914"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49914\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}