{"id":49904,"date":"2009-08-08T14:00:43","date_gmt":"2009-08-08T14:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49904"},"modified":"2009-08-08T14:00:43","modified_gmt":"2009-08-08T14:00:43","slug":"misterije-ljudskog-ponasanja-koje-nauka-ne-moze-da-objasni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/08\/misterije-ljudskog-ponasanja-koje-nauka-ne-moze-da-objasni\/","title":{"rendered":"Misterije ljudskog pona\u0161anja koje nauka ne mo\u017ee da objasni"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su rascepili atom, poslali \u010doveka na Mesec i otkrili DNK, ali postoje deset klju\u010dnih misterija ljudskog pona&scaron;anja koja oni ne mogu da objasne u potpunosti, pi&scaron;e &quot;Telegraf&quot;. <\/p>\n<p>Listu neobja&scaron;njenih fenomena pona&scaron;anja ljudi napravio je \u010dasopis &quot;Nju Sajentist&quot;, a na njoj se nalaze svakodnevni aspekti \u017eivota koji su i dalje izazov za najve\u0107e mozgove ovog sveta, poput ljubljenja, crvenjenja i, \u010dak, kopanja nosa. <\/p>\n<p>&quot;Za nas ne postoji ni&scaron;ta fascinantnije od nas samih. Zato, jedva da je iznena\u0111uju\u0107e &scaron;to smo ulo\u017eili ogroman napor poku&scaron;avaju\u0107i da shvatimo &scaron;ta to zna\u010di biti \u010dovek. Ono &scaron;to je iznena\u0111uju\u0107e je &scaron;to postoji toliko osobina koje su za nas i dalje enigma&quot;, napisao je ugledni nau\u010dni magazin. <\/p>\n<p>&quot;Spektar je &scaron;irok, od uzvi&scaron;enih stvari, kao &scaron;to su umetnost, sanjanje i altruizam, do onih poput crvenjenja, kopanja nosa i postojanja stidnih dlaka&quot;. <\/p>\n<p>Evo nekih teorija o tome za&scaron;to radimo ono &scaron;to radimo: <\/p>\n<p>1. Crvenjenje &#8211; \u010carls Darvin je poku&scaron;avao da objasni za&scaron;to nas evolucija tera da crvenimo kad la\u017eemo, &scaron;to upozorava druge ljude. Me\u0111utim, neki misle da to mo\u017ee pomo\u0107i da se izbegnu sukobi ili poja\u010da intimnost otkrivanjem slabosti. <\/p>\n<p>2. Smeh &#8211; Kad se smejemo, osloba\u0111aju se endorfini koji nas \u010dine bolje raspolo\u017eenima, &scaron;to se \u010dini kao o\u010digledan razlog. Me\u0111utim, desetogodi&scaron;nja studija je otkrila da banalni komentari vi&scaron;e podsti\u010du smeh nego &scaron;ale. <\/p>\n<p>3. Ljubljenje &#8211; Razlozi za ljubljenje te&scaron;ko da su genetski jer to ne rade sva ljudska dru&scaron;tva. Postoje teorije da je ljubljenje povezano sa se\u0107anjima na dojenje, te da su prvi ljudi odvikavali svoju decu od sisanja hrane\u0107i ih usta na usta, &scaron;to je poja\u010dalo vezu izme\u0111u razmene pljuva\u010dke i u\u017eivanja. <\/p>\n<p>4. Sanjanje &#8211; Terija Sigmunda Frojda da snovi izra\u017eavaju na&scaron;e podsvesne \u017eelje generalno su odba\u010dene i smatra se da nam snovi poma\u017eu u obradi emocija. Me\u0111utim, razlozi za&scaron;to vidimo razne, neobi\u010dne vizije nisu dovoljno dobro obja&scaron;njeni. <\/p>\n<p>5. Verovanje u nepoznato &#8211; Neobi\u010dna praksa koja nema mnogo evolutivnog smisla. Ipak, prvim ljudima bi uvelike koristilo da nisu pomislili od lavlje rike u travi da je &quot;samo vetar&quot;. <\/p>\n<p>6. Kopanje nosa &#8211; Ru\u017ena, ali uobi\u010dajena navika, od koje nema mnogo koristi. Oko \u010detvrtine tinejd\u017eera u proseku \u010detiri puta dnevno kopa nos i posle &quot;degustiraju&quot; svoje &quot;iskopine&quot;. S obzirom da &quot;nazalni detritus&quot; nimalo nije hranjiv, za&scaron;to ljudi to rade? Neki misle da ovo ja\u010da imuni sistem. <\/p>\n<p>7. Adolescencija &#8211; Nijedna (druga) \u017eivotinja ne prolazi kroz osetljive, nepredvidljive tinejd\u017eerske godine. Neki navode da to poma\u017ee na&scaron;im mozgovima da se bolje reorganizuju pre nego &scaron;to dostignemo nivo odrasle osobe, ili da nam to omogu\u0107ava da eksperimenti&scaron;emo sa pona&scaron;anjem pre nego &scaron;to nam se kasnije na le\u0111a svali odgovornost. <\/p>\n<p>8. Altruizam &#8211; Davanje, za koje nije sigurno da li \u0107e biti uzvra\u0107eno, spada u \u010dudno pona&scaron;anje u smislu evolucije. Me\u0111utim, altruizam poma\u017ee kod grupnog povezivanja ili je, jednostavno, izvor zadovoljstva. <\/p>\n<p>9. Umetnost &#8211; Slikanje, plesanje, vajanje ili sviranje, sve bi to mogli biti elementi kojima poku&scaron;avamo da impresioniramo osobu suprotnog pola. Me\u0111utim, to tako\u0111e mo\u017ee biti i alatka za &scaron;irenje znanja ili delenje iskustva. <\/p>\n<p>10. Dlake &#8211; Retke dlake na ljudskom telu i guste na genitalijama suprotno su onome &scaron;to vi\u0111amo kod primata, na&scaron;ih najbli\u017eih ro\u0111aka. Razlozi koji se navode za postojanje gustih, stidnih dlaka, uklju\u010duju njihovu ulogu u &scaron;irenju mirisa i obezbe\u0111ivanju toplote. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su rascepili atom, poslali \u010doveka na Mesec i otkrili DNK, ali postoje deset klju\u010dnih misterija ljudskog pona&scaron;anja koja oni ne mogu da objasne u potpunosti, pi&scaron;e &quot;Telegraf&quot;. Listu neobja&scaron;njenih fenomena pona&scaron;anja ljudi napravio je \u010dasopis &quot;Nju Sajentist&quot;, a na njoj se nalaze svakodnevni aspekti \u017eivota koji su i dalje izazov za najve\u0107e mozgove ovog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49904","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49904"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49904\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}