{"id":49879,"date":"2009-07-10T10:08:44","date_gmt":"2009-07-10T10:08:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49879"},"modified":"2009-07-10T10:08:44","modified_gmt":"2009-07-10T10:08:44","slug":"ljekovi-ili-prica-o-obmani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/07\/10\/ljekovi-ili-prica-o-obmani\/","title":{"rendered":"Ljekovi ili pri\u010da o obmani"},"content":{"rendered":"<p>Za&scaron;to je u poslednjih petnaestak godina gornja granica za normalni krvni pritisak spu&scaron;tena sa 160\/95 na 140\/90, a normalna vrednost holesterola sa 6,5 na 5?<\/p>\n<p>Treba li zdravi ljudi da uzimaju lekove poput aspirina ili da gutaju kalcijum prevencije radi? Za&scaron;to je u poslednjih petnaestak godina gornja granica za normalni krvni pritisak spu&scaron;tena sa 160\/95 na 140\/90, a normalna vrednost holesterola sa 6,5 na 5. Sli\u010dno, mada u ne&scaron;to manjoj meri, dogodilo se i sa se\u0107erom u krvi. <\/p>\n<p>Da li je na taj na\u010din veliki broj ljudi namerno &quot;gurnut&quot; u takozvane rizi\u010dne kategorije i prepu&scaron;ten preventivnoj farmakoterapiji? <\/p>\n<p>Odgovore na ta pitanja poku&scaron;ala je da na\u0111e hrvatska doktorka, specijalista interne medicine, Lidija Gajski, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi pod naslovom &quot;Lekovi ili pri\u010da o obmani&quot;. <\/p>\n<p>Ona ka\u017ee da je nastojala da rasvetli mutnu i podlu strategiju industrije koja &quot;le\u010di&quot; zdrave i sve marketin&scaron;ke obmane zbog kojih zdravi ljudi gutaju hrpe lekova. <\/p>\n<p>U nekim zemljama Zapadne Evrope \u010dak 70-80 odsto ljudi iznad 65 godina ima indikaciju za barem jedan preventivni kardiovaskularni preparat. Iza toga dobrim delom stoji farmaceutska industrija, tvrdi doktorka Gajski. <\/p>\n<p>Autorka je prou\u010davala podatke iz mnogih klini\u010dkih istra\u017eivanja o efikasnosti stalno novih i preskupih preparata, kao i ma&scaron;ineriju koja &quot;zara\u0111uje bolje od banaka&quot;. <\/p>\n<p>Ustanovila je da farmaceutska industrija ne ula\u017ee ili malo ula\u017ee u istra\u017eivanje i le\u010denje recimo tropskih bolesti jer su uprkos velikoj smrtnosti neprofitabilne, ve\u0107 izmi&scaron;lja bolest tamo gde ih nema. <\/p>\n<p>Farmaceutske kompanije, kao i sva druga komercijalna predu\u017ee\u0107a, rukovode se zaradom. Zato ne proizvode neprofitabilne lekove, premda bi oni mogli da spasu milione \u017eivota u siroma&scaron;nim zemljama, ve\u0107 one skupe i naplative, makar bili i beskorisni. <\/p>\n<p>Pre pedesetak godina farmaceutska industrija je bila realno dimenzionirana i mogla je istovremeno i da le\u010di bolesti i da zara\u0111uje. <\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu je na plodnom tlu medicine i zdravstva, gde joj niko nije postavio granice, narasla do takvih razmera da je &quot;potro&scaron;ila&quot; stvarno bolesne ljude pa je morala da se okrene zdravima kojima nudu preventivu. <\/p>\n<p>Na sada&scaron;njem stupnju ekspanzije, dalji rast profita zahteva odr\u017eavanje postoje\u0107ih i stvaranje novih bolesti. Klini\u010dka ispitivanja, iako su nesumnjivo donela napredak u medicini, \u010desto su osmi&scaron;ljena za zdrave ljude kojima treba utrpati jo&scaron; jedan nepotreban lek, tvrdi Lidija Gajski. <\/p>\n<p>Ona navodi da vi&scaron;e od dve tre\u0107ine ispitivanja lekova finansira farmaceutska industrija. Praksa je pokazala da u istra\u017eivanju koje je platila farmaceutska industrija lek ima 4-5 puta ve\u0107u &scaron;ansu da se prika\u017ee kao delotvoran. <\/p>\n<p>Zato se u takvim istra\u017eivanjima preparati skromnog ili nejasnog u\u010dinka pretvaraju u vrlo delotvorne i korisne lekove. <\/p>\n<p>Na pitanje za&scaron;to su takvi lekovi skupi, doktorka Gajski ka\u017ee da je to pre svega zbog marketinga, koji je skup. &quot;Lako je prodati lek koji je delotvoran ali za ve&scaron;ta\u010dke potrebe nu\u017ean je dobar marketing&quot;. <\/p>\n<p>Autorka ipak nagla&scaron;ava da kod bolesti i stvarnih tegoba nema spora &#8211; lekovi su neophodni. Dodaje da njena knjiga nikako nema za cilj da odvrati bolesne od medicinske terapije. <\/p>\n<p>Problem nastaje na &quot;terenu&quot; prevencije, gde ljudi nemaju subjektivnih smetnji, na primer oni s povi&scaron;enim holesterolom, bla\u017ee povi&scaron;enim pritiskom ili &scaron;e\u0107erom. <\/p>\n<p>Tu ni laik, ni lekar na temelju svog iskustva i zdravog razuma nisu u stanju da procene klini\u010dku delotvornost lekova. Tu zavisimo od velikih baza podataka, od statistike, a ona je \u010desto neverodostojna i koristi se za interese medicinske industrije. <\/p>\n<p>Poslednjih dvadesetak godina medicinska industrija ovladala je zna\u010dajnim delom medicinske nauke, edukacije, prakse i politike. Ona je danas mo\u0107an faktor zdravstvenog sistema, koji ure\u0111uje i njime upravlja vode\u0107i ra\u010duna o svom interesu &#8211; stvaranju profita. <\/p>\n<p>U tako postavljenom sistemu bolesnik, dakle onaj zbog kojeg \u010ditav sistem i postoji, postaje sve manje bitan i sve \u010de&scaron;cje je sveden na puko sredstvo za zara\u0111ivanje novca, rekla je doktorka.<\/p>\n<p><em>Beta<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za&scaron;to je u poslednjih petnaestak godina gornja granica za normalni krvni pritisak spu&scaron;tena sa 160\/95 na 140\/90, a normalna vrednost holesterola sa 6,5 na 5?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49879","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49879\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}