{"id":49878,"date":"2009-07-09T11:01:59","date_gmt":"2009-07-09T11:01:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49878"},"modified":"2009-07-09T11:01:59","modified_gmt":"2009-07-09T11:01:59","slug":"zasto-bogate-majke-radaju-sinove-a-siromasne-cerke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/07\/09\/zasto-bogate-majke-radaju-sinove-a-siromasne-cerke\/","title":{"rendered":"Za\u0161to bogate majke ra\u0111aju sinove, a siroma\u0161ne \u0107erke?"},"content":{"rendered":"<p>Bogatije majke uglavnom ra\u0111aju sinove, dok \u017eene koje \u017eive u te\u017eim uslovima ra\u0111aju vi&scaron;e \u0107erki, tvrdi se u najnovijoj studiji, prenosi &quot;Dejli mejl&quot;. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili fascinantnu vezu izme\u0111u finansijskog statusa \u017eene i proporcije de\u010daka i devoj\u010dica koje mo\u017ee da o\u010dekuje. <\/p>\n<p>To otkri\u0107e je dodatak ve\u0107 postoje\u0107im dokazima da pol deteta nije samo pitanje slu\u010daja nego na njega uti\u010du i na\u010din \u017eivota i okru\u017eenje. Sude\u0107i prema teoriji evolucije, kada su uslovi dobri i kada su bebe zdrave, najverovatnije je da \u0107e majka preneti gene &quot;za de\u010dake&quot; na drugu generaciju. Zdravi de\u010daci \u0107e potencijalno biti o\u010devi na stotine dece, \u010dime \u0107e osigurati pre\u017eivljavanje porodi\u010dne loze. Me\u0111utim, ukoliko majka nije zdrava ili je neuhranjena, ra\u0111anje de\u010daka bi\u0107e siroma&scaron;na investicija. <\/p>\n<p>Naime, malo je verovatno da \u0107e slaba&scaron;an i bole&scaron;ljiv de\u010dak uspeti da pobedi konkurenciju i mo\u017eda nikada ne\u0107e ni postati otac ili \u010dak ne\u0107e ni pre\u017eiveti. Pod tim okolnostima, vi&scaron;e ima smisla roditi devoj\u010dicu koja se ne\u0107e suo\u010davati sa konkurencijom da postane trudna kako bi nastavila porodi\u010dnu lozu. <\/p>\n<p>Kako bi testirali uticaj maj\u010dinog bogatstva i zdravlja na pol deteta, holandski nau\u010dnici su iskoristili bazu podataka od vi&scaron;e od 95.000 majki iz Ruande. Oni su uporedili proporciju de\u010daka po svakoj \u017eeni sa njenim bra\u010dnim statusom koji je indikator njenog bogatstva i zdravlja. Kao i u mnogim afri\u010dkim zemljama, mu&scaron;karcima u Ruandi je dozvoljeno da imaju vi&scaron;e od jedne \u017eene. <\/p>\n<p>Unutar poligamnih brakova, uglavnom je tesan hijerarhijski red. \u017dene &quot;koje se bolje rangiraju&quot; imaju vi&scaron;e uticaja i prihoda od &quot;ni\u017ee rangiranih&quot;. I &scaron;to vi&scaron;e \u017eena mu&scaron;karac ima, to je manje novca i hrane za sve. Kao &scaron;to je bilo i o\u010dekivano, ni\u017ee rangirane \u017eene su ra\u0111ale vi&scaron;e \u017eenske dece nego one koje su &quot;u vrhu&quot; ili one u monogamnim brakovima, navodi se u izve&scaron;taju nau\u010dnika u magazinu &quot;Bilogy Letters&quot;. <\/p>\n<p>\u017dene ne mogu da kontroli&scaron;u da li \u0107e roditi de\u010daka ili devoj\u010dicu. Ali neke studije pokazuju da su devoj\u010dice koje su u maj\u010dinom stomaku ja\u010de i da je manje verovatno da \u0107e \u017eena imati poba\u010daj ukoliko je majka bolesna ili pod stresom. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/slobodnovreme.php?id=100790\">Blic online<\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bogatije majke uglavnom ra\u0111aju sinove, dok \u017eene koje \u017eive u te\u017eim uslovima ra\u0111aju vi&scaron;e \u0107erki, tvrdi se u najnovijoj studiji, prenosi &quot;Dejli mejl&quot;. Nau\u010dnici su otkrili fascinantnu vezu izme\u0111u finansijskog statusa \u017eene i proporcije de\u010daka i devoj\u010dica koje mo\u017ee da o\u010dekuje. To otkri\u0107e je dodatak ve\u0107 postoje\u0107im dokazima da pol deteta nije samo pitanje slu\u010daja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49878","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49878","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49878"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49878\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49878"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49878"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49878"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}