{"id":49863,"date":"2009-06-23T16:12:36","date_gmt":"2009-06-23T16:12:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49863"},"modified":"2009-06-23T16:12:36","modified_gmt":"2009-06-23T16:12:36","slug":"virus-je-neka-gadna-stvar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/23\/virus-je-neka-gadna-stvar\/","title":{"rendered":"Virus je neka gadna stvar"},"content":{"rendered":"<p>Oni su, vele stru\u010dnjaci, acelularni, &scaron;to zna\u010di da nijesu dostigli nivo \u0107elijske gra\u0111e, niti se mogu razmno\u017eavati van \u0107elije doma\u0107ina<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Vladimir<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Bake su djecu pla&scaron;ile duhovima, jer za viruse nijesu marile. Kako da pla&scaron;i&scaron; nekoga ne\u010dim &scaron;to je toliko malo da se ne vidi. \u010cak ni no\u0107u.<\/p>\n<p>Sada nas svi, od novinara do Svjetske zdravstvene organizacije, pla&scaron;e novim virusom tipa A, imenom H1N1.<\/p>\n<p>Pa &scaron;ta su ti virusi, majka mu stara. Hajde da obnovimo gradivo. Idemo prvo do Wikipedie, slobodne enciklomedije. Tamo pi&scaron;e da su virusi izgra\u0111eni od samo dvije komponente, od kojih jedna predstavlja nukleinska kiselina DNK ili RNK, a drugu omota\u010d proteinske prirode. Pi&scaron;e, tako\u0111e, da virusi posjeduju geneti\u010dki, nasljedni materijal, ali da se o tamo njima obi\u010dno ne govori kao o \u017eivim organizmima. <\/p>\n<p>Za&scaron;to? <\/p>\n<p>Zato &scaron;to virusi nijesu sposobni da rastu, da sinteti&scaron;u svoje proteine niti da obavljaju metaboli\u010dke procese. <\/p>\n<p>Oni su, vele stru\u010dnjaci, acelularni, &scaron;to zna\u010di da nijesu dostigli nivo \u0107elijske gra\u0111e, niti se mogu razmno\u017eavati van \u0107elije doma\u0107ina. Kad nas ili bilo koga drugog napusti virus, one ne pokazuje osobine \u017eivog bi\u0107a. <\/p>\n<p>E, sada, dolazi va\u017ena informacija. Zrela virusna \u010destica sposobna da inficira \u0107eliju doma\u0107ina naziva se virion, a ne virus. On to postaje tek ulaskom u \u0107eliju nekog od nas. I &scaron;ta tu radi mali hajvan\u010di\u0107, &scaron;to bi rekao Mujo iz nekog od bajatih viceva? Pa, preuzima kontrolu nad molekularnim aparatom doma\u0107ina i koristi ga za sopstveno razmno\u017eavanje. On se, slobodnije re\u010deno, seksa u \u0107elijama doma\u0107ina i tako ih odvra\u0107a od redovnog posla &#8211; stvaranja materija koje su joj potrebne za normalan rad. To u doma\u0107inu dovodi do patolo&scaron;kog stanja (pojava bolesti), pa se virusi, s pravom, smatraju parazitima.<\/p>\n<p>Ona nukleinska kisjelina u virusu je pravi zlikovac. Ona ima sposobnost da se mijenja (mutira) i tako omogu\u0107ava virusima da se prilago\u0111avaju promejnama u spolja&scaron;noj sredini. <\/p>\n<p>Postoje, vele stru\u010dnjaci, i virusi koji napadaju i inficiraju bakterije i u njima parazitiraju. Sva&scaron;ta?! Takvi gadovi se nazivaju bakteriofagi.<\/p>\n<p>Ima jo&scaron; virusa, dakako. Tako se zovu i oni specijalni programi \u010diji je cilj da se neopa\u017eeno uvuku u va&scaron; ra\u010dunar, zaraze &scaron;to vi&scaron;e programa, po mogu\u0107nosti se pro&scaron;iriti i na ostale ra\u010dunare i napraviti &scaron;to ve\u0107u &scaron;tetu doma\u0107inu.<\/p>\n<p>A znaju biti tako slatki, ti <a href=\"http:\/\/www.topnews.in\/files\/alien-virus.jpg\">virusi.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oni su, vele stru\u010dnjaci, acelularni, &scaron;to zna\u010di da nijesu dostigli nivo \u0107elijske gra\u0111e, niti se mogu razmno\u017eavati van \u0107elije doma\u0107ina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49863","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49863"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49863\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}