{"id":49862,"date":"2009-06-22T10:53:21","date_gmt":"2009-06-22T10:53:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49862"},"modified":"2009-06-22T10:53:21","modified_gmt":"2009-06-22T10:53:21","slug":"molekul-koji-ce-testirati-darvina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/22\/molekul-koji-ce-testirati-darvina\/","title":{"rendered":"Molekul koji \u0107e testirati Darvina"},"content":{"rendered":"<p>Molekul koji su istra\u017eiva\u010di dobili ve&scaron;ta\u010dkim putem sli\u010dan je molekulu DNK i predstavlja prelaz izme\u0111u be\u017eivotnih hemijskih materija i prvog oblika \u017eivota na Zemlji.<\/p>\n<p>Njegova posebnost je u tome &scaron;to samostalno povezuje genetske informacije u strukturne nizove, a da mu za to nisu neophodni enzimi koji podsti\u010du hemijske reakcije. <\/p>\n<p>Supstancu koju su dobili u laboratoriji istra\u017eiva\u010dki tim iz Instituta Skrips u Kaliforniji naziva tioster-peptidnom nukleinskom kiselinom, odnosno tPNK. Za materije koje ona sadr\u017ei pretpostavlja se da su postojale u prasvetu, pa nau\u010dnici misle da ona mo\u017ee dati odgovore na nastanak \u017eivota na zemlji i tok evolucije. Njene osnovne jedinice, peptidi, povezane su sa aminokiselinom cistein. Peptidi stupaju u interakciju s istim nukleotidnim bazama koje sadr\u017ei i DNK, ali svaka od baza je vezana organskom materijom poznatom kao tioster. Kad se tioster vezuje sa cisteinom iz peptida, on formira tPNK, &scaron;to omogu\u0107ava nukleotidnim bazama da se bez enzima vezuju i raskidaju veze. <\/p>\n<p>&#8211; Ovaj proces je kao kad vojnici mar&scaron;iraju u razli\u010ditim pravcima kako bi napravili odre\u0111enu formaciju i opet se rasturili da bi napravili neku drugu formaciju. Nije nam po&scaron;lo za rukom da se tPNK same umno\u017eavaju, &scaron;to se smatra prvim korakom u evoluciji, ali smo vrlo blizu tome &#8211; obja&scaron;njava Reza Gadiri, vo\u0111a istra\u017eiva\u010dkog tima iz Instituta Skrips u Kaliforniji. <\/p>\n<p>Kako bi bolje razumeli ulogu tPNK, nau\u010dnici sada tra\u017ee na\u010dine da hemijskim putem izmene njene delove, tako da u odre\u0111enom trenutku &quot;vojnici odr\u017ee formaciju koju naprave&quot; omogu\u0107avaju\u0107i tako prenos informacija. <\/p>\n<p>Gadiri tvrdi da \u0107e se kori&scaron;\u0107enjem razli\u010ditih hemijskih konstituenata dobijati razli\u010dita jedinjenja sli\u010dna tPNK. Takva jedinjenja bi mo\u017eda vodila formiranju novih enzima ili drugih supstanci koje bi ubrzavale hemijske reakcije poput katalizatora. Pored toga, on predvi\u0111a i neke fantasti\u010dne mogu\u0107nosti upotrebe materijala sa tPNK, pa \u0107e se plastika, na primer, sama regenerisati kada se polomi. Druga mogu\u0107nost jeste da se naprave materijali koji \u0107e menjati oblik reaguju\u0107i na promene u okru\u017eenju. <\/p>\n<p>Mnogi nau\u010dnici su i danas zaintrigirani pitanjem kako je nastao \u017eivot na zemlji. Po op&scaron;teprihva\u0107enoj teoriji, prvi oblici \u017eivota su se pojavili kada je hemijskim reakcijama do&scaron;lo do formiranja molekula DNK , kojim su preno&scaron;ene genetske informacije. Deo nau\u010dne javnosti je, me\u0111utim, tvrdio da su pre tih molekula morala postojati prostija jedinjenja, a s tom idejom je me\u0111u prvima iza&scaron;ao pokojni Lesli Orgel. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/slobodnovreme.php?id=98165\"><em>Blic online<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Molekul koji su istra\u017eiva\u010di dobili ve&scaron;ta\u010dkim putem sli\u010dan je molekulu DNK i predstavlja prelaz izme\u0111u be\u017eivotnih hemijskih materija i prvog oblika \u017eivota na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49862","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49862"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49862\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}