{"id":49861,"date":"2009-06-21T11:27:52","date_gmt":"2009-06-21T11:27:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49861"},"modified":"2009-06-21T11:27:52","modified_gmt":"2009-06-21T11:27:52","slug":"patrijarh-u-farmerkama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/21\/patrijarh-u-farmerkama\/","title":{"rendered":"Patrijarh u farmerkama"},"content":{"rendered":"<p>Patrijarh Danijel ima glavu pravog biznismena. Preko TV Trinitas stvara imid\u017e RPC koji li\u010di na onaj katoli\u010dki i protestantski<\/p>\n<p>Rumuni su bogoboja\u017eljiv narod. Kad prolaze pokraj crkve, \u010dak sede\u0107i u tramvaju ili autobusu, oni se skru&scaron;eno krste. Po&scaron;tuju crkvene praznike, poste, celivaju ikone i svete mo&scaron;ti. Re\u010dju, prilje\u017eni su vernici. <\/p>\n<p>Oko 85 odsto njih su pravoslavci, ostali uglavnom tako\u0111e hri&scaron;\u0107ani &#8211; unijati, katolici ili protestanti, dok jedan odsto sa\u010dinjavaju pripadnici Mojsijeve ili Muhamedove vere, ili pak raznih sekti. Ima, naravno, i ateista, ali se oni ustru\u010davaju javnih nastupa s obzirom na burnu i pomodnu klerikalnu plimu, nastalu obaranjem &quot;komunizma&quot;.<\/p>\n<p>Pre dve godine preminuo je &quot;sedi&quot; patrijarh Teoktist, na \u010dija su ple\u0107a svaljena sva nezgodna pitanja crkvenog &quot;odolevanja&quot; za vreme vladavine &quot;crvenih&quot;. <\/p>\n<p>On li\u010dno i crkva u celini bili su javno optu\u017eeni za kolaboraciju sa \u010cau&scaron;eskuom i njegovom tajnom politi\u010dkom policijom &quot;Sekuritatea&quot;. Od tog &quot;greha&quot; se, izgleda, nikada nisu oprali. <\/p>\n<p>Popularnog Teoktista je potom na patrijar&scaron;ijskom tronu zamenio Danijel, \u010dovek u punoj snazi, za kojeg se odmah reklo da je &quot;krajnje pragmati\u010dan&quot;. Vi&scaron;e godina je &scaron;kolovan i usavr&scaron;avan na Zapadu, na \u010dijim je univerzitetima i predavao.<\/p>\n<p>\u010cim se pojavio za anvonom svojim zvonkim &quot;zdravim&quot; glasom, po\u010delo je da se govori da je, najzad, pro&scaron;lo vreme kada se patrijarh smatrao za &quot;\u017eivog sveca&quot;. <\/p>\n<p>I vi&scaron;e od toga: ovih dana na stranicama prestoni\u010dne &scaron;tampe pojavio se krupan fotos na kojem se Danijel vidi u najobi\u010dnijim farmerkama kako \u017eivahno preska\u010de neke balvane. <\/p>\n<p>Nije va\u017eno da li je &quot;slikan&quot; pre ili posle dolaska na \u010delo RPC. Novinari su se odmah slo\u017eili da ovakav fotos prvog crkvenog \u010doveka nije mogao da se pojavi bez saglasnosti patrijar&scaron;ijske pres-slu\u017ebe. <\/p>\n<p>I, naravno, usledilo je pitanje: &scaron;ta je poruka? Mo\u017eda je odgovor sugerisan u naslovu pod kojim je objavljen jedan o&scaron;tar komentar &quot;Kotidijanula&quot; koji je glasio: &quot;Patrijarh je kul&quot;.<\/p>\n<p>Mediji su po\u010deli da postavljaju i druga pitanja oko onoga &scaron;ta se sve desilo otkako je Danijel do&scaron;ao na \u010delo ove tradicionalne crkve, koja je postala znatno vidljivija na javnom prostoru.<\/p>\n<p>&Scaron;tampa je ponudila i odgovore, istina, \u010desto protivre\u010dne. Ipak, zapa\u017ea se da je prevazi\u0111eno vreme kada je Bukure&scaron;t, posle &quot;velike promene&quot; 1989, na sve strane moljakao da ga prime u EU i NATO. <\/p>\n<p>Iz tog vremena pamti se i \u010duvena izjava jednog rumunskog politi\u010dara koji se \u017ealio: &quot;Da smo u svoje vreme pre&scaron;li na katoli\u010danstvo, gde bi nam sada bio kraj.&quot; <\/p>\n<p>\u010citaoci sigurno znaju da su, po svom istorijskom poreklu, Rumuni najisto\u010dniji Latini i da su, nalaze\u0107i se usred slovenskog i vizantijskog sveta, postali pravoslavci, pa \u010dak i pisali staroslovenskom \u0107irilicom. <\/p>\n<p>Ta ih istorija sada donekle optere\u0107uje, naro\u010dito mla\u0111e nara&scaron;taje, koji nastoje da se otarase tog nasle\u0111a. Odatle i krupne dileme u samoj modernoj RPC.<\/p>\n<p>Rumunija je bila prva pravoslavna zemlja koja je pozvala rimskog Papu Jovana Pavla drugog da je poseti. Do tog znamenitog doga\u0111aja do&scaron;lo je ravno pre 10 godina, a jubilej je bio specijalno obele\u017een pro&scaron;log meseca.<\/p>\n<p>Prof. Joan Mitrofan, savetnik Grkokatoli\u010dke mitropolije iz transilvanskog grada Bla\u017ea, prigovara me\u0111utim patrijarhu da se &quot;jo&scaron; nije dovoljno otvorio prema unijatima onako kako se to moglo o\u010dekivati od njegovog ekumenskog iskustva&quot;.<\/p>\n<p>Civilno, pak, dru&scaron;tvo sa svoje strane prigovara Danijelu da je &quot;neodlu\u010dan kada se radi o javnim gej-manifestacijama&quot;, odnosno da &quot;popu&scaron;ta pred nazadnjacima&quot;.<\/p>\n<p>Patrijarha hvale i kao &quot;odli\u010dnog menad\u017eera&quot;, kao \u010doveka koji zna da &quot;crkvenu re\u010d unosi u narod modernim sredstvima&quot;. On je osnovao mo\u0107ni TV kanal Trinitas i razvio patrijar&scaron;ijsku izdava\u010dku ku\u0107u.<\/p>\n<p>&quot;Patrijarh Danijel ima glavu pravog biznismena. Preko TV Trinitas stvara imid\u017e RPC koji li\u010di na onaj katoli\u010dki i protestantski&quot;, izjavljuje akademik Razvan Teodoresku, ina\u010de jedan od najve\u0107ih evropskih vizantologa. Me\u0111utim, ovaj nau\u010dnik kritikuje patrijarha zbog toga &scaron;to &quot;zavodi cenzuru&quot; nad tekstovima koji se odnose na rad crkve.<\/p>\n<p>Tvrdi se da je pod patrijarhom Danijelom &quot;verskoj misiji&quot; pridodata i sna\u017enija &quot;socijalna komponenta&quot;. Pravoslavna crkva u Rumuniji je po\u010dela aktivno da otvara prihvatili&scaron;ta za nezbrinutu decu i stara\u010dke domove, uzima pod svoje skute bolnice i bolesnike. <\/p>\n<p>Priznato je da i me\u0111u sve&scaron;tenstvom vlada korupcija i povedena je borba protiv toga. Ba&scaron; ovih dana Sveti sinod RPC razmatra jedan slu\u010daj &quot;nedozvoljive korupcije&quot; u kojoj je jedan mitropolit optu\u017een da je &quot;prodavao&quot; sve&scaron;tenske \u010dinove.<\/p>\n<p>Iz podteksta mnogih javnih nastupa visokih slu\u017eitelja RPC provejava &quot;ofanzivni duh&quot; koji se ispoljava u odnosima sa drugim pravoslavnim, &quot;sestrinskim&quot; crkvama. <\/p>\n<p>Analiti\u010dari iz ovog domena javnog \u017eivota tvrde da je &quot;prirodno&quot; da savremena Rumunija, koja je postala &quot;sedma po veli\u010dini zemlja \u010dlanica EU&quot;, \u010dlanica NATO i najve\u0107a &quot;regionalna sila&quot; u jugoisto\u010dnoj Evropi (posle raspada Jugoslavije), ima &quot;prava&quot; da tra\u017ei &quot;uklanjanje ranijih nepravdi&quot;.<\/p>\n<p>Te se &quot;nepravde&quot; ti\u010du i rumunske crkve. U njih, primerice, spada i zahtev da se Moldavska pravoslavna crkva ne pot\u010dinjava Moskvi, ve\u0107 Bukure&scaron;tu. <\/p>\n<p>Tu je i (pre\u0107utni) zahtev da se &quot;poni&scaron;ti&quot;, odnosno &quot;revidira&quot; sporazum iz 1934. godine izme\u0111u Beograda i Bukure&scaron;ta, koji su ratifikovali parlamenti dveju zemalja, a kojim su re&scaron;ena sva sporna verska pitanja i dve crkve &quot;sve podelile do poslednjeg popa, crkve i hektara crkvenih i manastirskih imanja&quot;.<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Patrijarh Danijel ima glavu pravog biznismena. Preko TV Trinitas stvara imid\u017e RPC koji li\u010di na onaj katoli\u010dki i protestantski<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49861","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49861"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49861\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}