{"id":49853,"date":"2009-06-13T14:20:51","date_gmt":"2009-06-13T14:20:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49853"},"modified":"2009-06-13T14:20:51","modified_gmt":"2009-06-13T14:20:51","slug":"sunce-krade-zemljinu-atmosferu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/13\/sunce-krade-zemljinu-atmosferu\/","title":{"rendered":"Sunce &#8220;krade&#8221; Zemljinu atmosferu"},"content":{"rendered":"<p>Do sada se mislilo da je Zemljina atmosfera, za razliku od, na primer, Marsove ili Venerine, nedodirljiva unutar za&scaron;titnog magnetnog polja. <\/p>\n<p>Me\u0111utim, novo istra\u017eivanje pokazalo je da Sunce polako &quot;krade&quot; na&scaron;u atmosferu, i to br\u017ee nego onu na Marsu ili Veneri, pi&scaron;e &quot;Nacionalna geografija&quot;. <\/p>\n<p>Ono &scaron;to iznena\u0111uje jo&scaron; vi&scaron;e je &scaron;to se glavni solarni &scaron;tit na&scaron;e planete pona&scaron;a kao &quot;dvostruki agent&quot;, pospe&scaron;uju\u0107i i ubrzavaju\u0107i ovu &quot;plja\u010dku&quot;. Mars je, na primer, verovatno imao gustu atmosferu, sli\u010dnu Zemljinoj, u ranoj fazi planete. Bez za&scaron;titnog magnetnog polja koji bi &scaron;titio atmosferu Marsa, ona je izlo\u017eena solarnom vetru &#8211; struji nabijenih \u010destica sa Sunca. <\/p>\n<p>Venera je tako\u0111e bez magnetosfere i njen atmosferski pokriva\u010d se smanjuje. Trenutno se ovaj proces odigrava br\u017ee nego na Marsu. <\/p>\n<p>Umesto da nas &scaron;titi od Sunca, kako se do sada smatralo, Zemljina magnetosfera, u stvari, poma\u017ee nabijenim Sun\u010devim \u010desticama da &quot;otkidaju&quot; male delove na&scaron;e atmosfere, navodi se u novoj studiji. <\/p>\n<p>&quot;Mi sada, u stvari, gubimo vi&scaron;e kiseionika i vodonika od Venere&quot;, tvrdi Kris Rasel, profesor svemirske fizike sa Univerziteta Kalifornija. <\/p>\n<p>&quot;\u010cesto govorimo na&scaron;im kolegama da smo sre\u0107ni &scaron;to \u017eivimo na ovoj planeti jer imamo magnetni &scaron;tit koji nas \u010duva. To je ute&scaron;no, ali smo shvatili da, kad se radi o na&scaron;oj atmosferi, to nije ta\u010dno&quot;, ka\u017ee Rasel. <\/p>\n<p>On je objasnio da se magnetosfera Zemlje pona&scaron;a kao energetski kolektor koji interaktuje sa materijama koje dolaze sa Sunca i mo\u017ee da izvu\u010de energiju solarnog vetra. <\/p>\n<p>Magnetno polje Zemlje potom provodi tu energiju do gornjih slojeva atmosfere, zagrevaju\u0107i je i omogu\u0107avaju\u0107i njenim deli\u0107ima da &quot;pobegnu&quot; istim putem kroz koje je sprovelo energiju, prenela je &quot;Nacionalna geografija&quot;. Nau\u010dnici \u0107e tek da se pozabave ovom temom, ali za sada isti\u010du da nema razloga za uzbunu. <\/p>\n<p>&quot;Sude\u0107i po dosada&scaron;njoj brzini (odvijanja ovog procesa), na&scaron;a atmosfera \u0107e trajati bar dok se Sunce, koje je sada u srednjem dobu, ne pretvori u crvenog d\u017eina i proguta Zemlju. Tada \u0107e gubitak atmosfere biti bezna\u010dajna stavka&quot;, zaklju\u010dio je Rasel. <\/p>\n<p><em>Blic online<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do sada se mislilo da je Zemljina atmosfera, za razliku od, na primer, Marsove ili Venerine, nedodirljiva unutar za&scaron;titnog magnetnog polja. Me\u0111utim, novo istra\u017eivanje pokazalo je da Sunce polako &quot;krade&quot; na&scaron;u atmosferu, i to br\u017ee nego onu na Marsu ili Veneri, pi&scaron;e &quot;Nacionalna geografija&quot;. Ono &scaron;to iznena\u0111uje jo&scaron; vi&scaron;e je &scaron;to se glavni solarni &scaron;tit [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49853","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49853"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49853\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}