U srednjem vijeku zelena je bila boja vraga, a stari Rimljani u\u017easavali su se plave jer je simbolizirala galske barbare.<\/p>\n
CRVENA<\/p>\n
U dalekoj prošlosti koristile su se morske školjke za dobivanje razli\u010ditih tonova crvene. Tada je najcjenjenija boja bila purpurna, koju su stari Rimljani smatrali carskom bojom. Obi\u010dno se crveno povezuje s vatrom i krvlju, pa u isto vrijeme obilje\u017eava i dobro i zlo. Npr. vatra grije, što je dobro, ali mo\u017ee i opr\u017eiti, što je loše. U Starom zavjetu crveno je vezano uz tabue i zlo\u010dine, a u Novom zavjetu Isus daje svoju krv za otkup \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n
Crveno simbolizira uzbu\u0111enje, gubitak kontrole, sna\u017ene emocije, kao što su ponos, ljutnja, strast, erotika. Crvena je kosa u prošlosti smatrana privilegijom zavodnika, prostitutki, ljubavnika.<\/p>\n
Sve do 18. stolje\u0107a crvena je najpopularnija boja, a tada Francuska revolucija za svoje vojnike bira plavu.<\/p>\n
PLAVA<\/p>\n
Plava je jedna od najomiljenijih boja Europljana, Amerikanaca, Kana\u0111ana, Australaca i Novozelan\u0111ana. Njena popularnost narasla je najviše zahvaljuju\u0107i traperu. Kao što smo ve\u0107 rekli, za Rimljane je ta boja bila odvratna jer je simbolizirala barbare, odnosno Gale i Germane koji su naj\u010deš\u0107e imali plave o\u010di, ali su i bojili lice u plavu boju za vrijeme svojih ratni\u010dkih pohoda. U latinskom \u010dak nije ni bilo rije\u010di koja opisuje tu groznu boju.<\/p>\n
Kasnije plava simbolizira nebo, odnosno bo\u017eansko pa \u010desto mnogi europski kraljevi i plemi\u0107i uzimaju upravo ovu boju za svoju najomiljeniju. Otud izreka da plemstvo ima plavu krv!<\/p>\n
Od 17. stolje\u0107a plava se sve više koristi za oslikavanje mora i vode, a dotad se koristila zelena i siva. Uz to, plava boja postaje i boja no\u0107i. Danas plavu boju mo\u017eemo na\u0107i baš svugdje – od ve\u0107 spomenutog popularnog trapera, preko radni\u010dkih kombinezona, mornarskih uniformi, pa sve do zastava raznih me\u0111unarodnih organizacija.<\/p>\n
BIJELA<\/p>\n
Bijela je zapravo ishodište svih boja. Ona simbolizira sve što je \u010disto, bilo da se radi o tijelu bilo o duši. U prošlosti su se ljudi obla\u010dili u bijelo kako bi ozna\u010dili svoj status, primjerice u Rimu je bilo – što je tkanina finija i bjelja, to je osoba koja je nosi bila višeg društvenog statusa. S pojavom krš\u0107anstva bijela postaje boja bezgrešnih – djece, djevica, mu\u010denika, an\u0111ela. Potom bijela postaje simbolom pomirenja te neutralnosti – u nekim mirotvornim situacijama podi\u017ee se bijela zastava. U 19. stolje\u0107u vjen\u010danice postaju bijele boje jer su djevojke koje su udaju bile smatrane nevinima i \u010distima. Danas se bijelo povezuje s \u010disto\u0107om, hladno\u0107om i higijenom.<\/p>\n
ZELENA<\/p>\n
U prošlosti je zelenu boju u bojaonicama bilo teško posti\u0107i, pa je ona bila vezana uz slu\u010daj i sudbinu, uz sre\u0107u i nesre\u0107u. To je boja mladosti, prolaznosti, sre\u0107e i nade. Smatra se da zelena donosi sre\u0107u kockarima, pa su kockarski stolovi zelene boje. U srednjem vijeku zeleno simbolizira sekusalnost, a zbog toga je i tadašnji vrag zelene boje.<\/p>\n
Danas je zelena boja – boja okoliša. Sve je više pristalica Greenpeacea i pokreta zelenih. Gradovi nastoje osigurati zelene površine.<\/p>\n
A što je s malim zelenima iz svemira? Oni i danas ostaju nepoznanica!<\/p>\n
\u017dUTA<\/p>\n
To je boja sunca, topline i energije. Omiljena je me\u0111u djecom. \u017duto je boja \u017eita i zlata, a od zlata se pravi prvi novac pa se \u010desto \u017euto povezuje s bogatstvom i obiljem. U krš\u0107anstvu \u017euto simbolizira izdajnike. U srednjem vijeku \u017euta zajedno sa zelenom simbolizira ludost i nastranost. Tako su u zeleno i \u017euto obu\u010dene dvorske lude i lakrdijaši. \u017duto se tada name\u0107e kao boja krivotvoritelja i la\u017eljivaca. \u017dutom se bojom boje ku\u0107e vitezova izdajnika kako bi ih se poni\u017eavalo. Do danas se \u017euta boja povezuje s izdajom, pa tako primjerice štrajkolomce nazivaju \u017eutima. U Drugom svjetskom ratu \u017didovi su morali nositi \u017eutu Davidovu zvijezdu, a u 12, 13. i 14. stolje\u0107u pape su primorale \u017didove da nose \u017eute šešire i \u017eute trake na odje\u0107i. Razlog? Jer su smatrali da su \u017didovi odgovorni za Kristovu smrt.<\/p>\n
CRNA<\/p>\n
Crna se zapravo i ne smatra bojom, ve\u0107 podlogom. Ona upija sve druge boje. Lišena je svjetlosti. Oduvijek je bila simbol pakla, smrti, nesre\u0107e, tjeskobe, tuge. Crna odje\u0107a simbolizira po\u017ertvovnost i izdr\u017eljivost monaha. Krajem srednjeg vijeka Filip Dobri, vojvoda od Burgundije, odlu\u010duje u znak \u017ealosti za ocem nositi crninu do kraja \u017eivota. Otada ovaj obi\u010daj kod mnogih naroda Europe.<\/p>\n
U 16. stolje\u0107u krš\u0107anski reformatori toj boji daju ton dostojanstva, pa ona ubrzo postaje obilje\u017eje elegancije. Dostojanstvena boja, boja \u010dasnih ljudi, ozna\u010davala je ljude iz dobre obitelji, obrazovane i kulturne. Ubrzo je postala i bojom vlasti te se u crno obla\u010de suci, policajci i mnogi drugi. Tek je u 19. stolje\u0107u crna zamijenjena tamnoplavom.<\/p>\n
Danas crna ozna\u010dava ekstremnu politiku. Tako su anarhisti u 19. stolje\u0107u odbacili svaku vlast vitlaju\u0107i crnom zastavom. Jedno stolje\u0107e kasnije fašisti siju mr\u017enju i nasilje odjeveni u karakteristi\u010dne crne košulje.<\/p>\n
Tportal.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U srednjem vijeku zelena je bila boja vraga, a stari Rimljani u\u017easavali su se plave jer je simbolizirala galske barbare.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49841","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49841"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49841\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}