{"id":49830,"date":"2009-05-22T13:36:14","date_gmt":"2009-05-22T13:36:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49830"},"modified":"2009-05-22T13:36:14","modified_gmt":"2009-05-22T13:36:14","slug":"misteriozna-mahovina-u-karlovom-mostu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/05\/22\/misteriozna-mahovina-u-karlovom-mostu\/","title":{"rendered":"Misteriozna mahovina u Karlovom mostu"},"content":{"rendered":"<p>Karlov most je jedan od simbola PragaBiser evropskog srednjovekovnog graditeljstva, Karlov most u Pragu, ponovo je zbunio savremenu nauku i arhitekturu, po&scaron;to se otkrilo da su drevni neimari u njegove stubove ugradili mahovinu. <\/p>\n<p>Renoviranje najslavnijeg \u010de&scaron;kog mosta, u koje se posle nekoliko decenija temeljno upustila \u010de&scaron;ka prestonica, otkriva zagonetku za zagonetkom.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici se spore i oko ove poslednje, jer je mahovina iz borove &scaron;ume i ne raste pod vodom, te nije mogla da se u stubovima na\u0111e slu\u010dajno, a nau\u010dnici ne znaju \u010demu bi mogla da slu\u017ei. <\/p>\n<p>&quot;Sigurno je to mahovina iz 14 veka. To je vrsta koja ne raste pod vodom. To je neobi\u010dno i dragoceno otkri\u0107e. Do sada nikada ni u jednom mostu nije na\u0111ena mahovina&quot;, rekao je za &quot;Lidove novini&quot; botani\u010dar iz \u010de&scaron;ke Akademije nuka koji je mahovinu i otkrio Petr Pokorni. <\/p>\n<p><strong>Mahovina kao deo rituala?<\/strong><\/p>\n<p>Kao i sa zagonetkom za&scaron;to je pod svakim stubom Karlovog mosta na dnu Vltave prvo mlinski kamen i to bez rupe u sredini, a tek sa njega se uzdi\u017ee sam stub ili sa sporovima oko toga koliko ima istine u legendi da su u malter mosta ugra\u0111ena jaja, i oko misteriozne mahovine po\u010dele su da se odmah roje razne hipoteze.<\/p>\n<p>Po jednoj na taj na\u010din su srednjovekovni neimari stubovima olak&scaron;avali te\u017einu samog mosta, druga da su time popunjavali pukotine me\u0111u kamenjem od koga je izgra\u0111en, tre\u0107a da je mahovina trebalo da u\u010dini most elasti\u010dnijim, \u010detvrta u koju veruju sada&scaron;nji gra\u0111evinci koji renoviraju most je da je mahovina spre\u010davala da u most prodre suvi&scaron;e vode. <\/p>\n<p>Sam Pokorni nudi i sasvim drugu &#8211; da je ve\u010dno zelena mahovina u tu zna\u010dajnu gra\u0111evinu dospela kao deo nekog tajanstvenog rituala. <\/p>\n<p>Karlov most, dug 515 a &scaron;irok 9,5 metara, ukra&scaron;en sa 30 statua svetaca, po\u010deo je da gradi \u010de&scaron;ki kralj i rimsko-nema\u010dki car Karlo \u010cetvrti 1357. godine a dovr&scaron;en je 1402. godine i sve do kraja 19. veka predstavljao je jedinu vezu pra&scaron;kih \u010detvrti na levoj i desnoj obali Vltave.<\/p>\n<p>To je najstariji most u \u010de&scaron;koj prestonici, koji se o\u010duvao do dana&scaron;njih dana. Jedan je od simbola Praga i kralja Karla \u010cetvrtog, koga su gra\u0111ani u anketi pre nekoliko godina odabrali za najve\u0107eg \u010ceha u istoriji.<\/p>\n<p><em>Lidove novini\/RTS<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Karlov most je jedan od simbola PragaBiser evropskog srednjovekovnog graditeljstva, Karlov most u Pragu, ponovo je zbunio savremenu nauku i arhitekturu, po&scaron;to se otkrilo da su drevni neimari u njegove stubove ugradili mahovinu. Renoviranje najslavnijeg \u010de&scaron;kog mosta, u koje se posle nekoliko decenija temeljno upustila \u010de&scaron;ka prestonica, otkriva zagonetku za zagonetkom. Nau\u010dnici se spore i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49830","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49830"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49830\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}