{"id":49816,"date":"2009-05-08T10:43:22","date_gmt":"2009-05-08T10:43:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49816"},"modified":"2009-05-08T10:43:22","modified_gmt":"2009-05-08T10:43:22","slug":"najuticajniji-ljudi-na-svijetu-za-koje-nijeste-culi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/05\/08\/najuticajniji-ljudi-na-svijetu-za-koje-nijeste-culi\/","title":{"rendered":"Najuticajniji ljudi na svijetu za koje nijeste \u010duli"},"content":{"rendered":"<p>Na ovogodi&scaron;njoj listi najuticajnijih ljudi u svetu ameri\u010dkog \u010dasopisa &quot;Tajm&quot; je dosta novih, javnosti manje poznatih imena, a u 100 velikana uvr&scaron;teni su i manje poznati ljudi, koji su doneli promene svetu.<\/p>\n<p>Mi&scaron;el Obama, prva dama SAD, bila je zvezda ve\u010deri prire\u0111ene u Njujorku povodom izbora 100 najuticajnijih ljudi u svetu u izboru ameri\u010dkog \u010dasopisa &quot;Tajm&quot;, koji je ove godine obuhvatio &scaron;irok spektar politi\u010dara, biznismena, umetnika i obi\u010dnih ljudi koji su se proslavili svojim podvizima, stvarnim ili intelektualnim, ili svojim neobi\u010dnim sudbinama. <\/p>\n<p>Na ovogodi&scaron;njoj listi je dosta novih, javnosti manje poznatih imena, a u 100 velikana uvr&scaron;teni su i manje poznati ljudi, koji su doneli promene svetu.<\/p>\n<p><strong>Hoakin Guzman<\/strong> &#8211; novi Pablo Eskobar: Meksi\u010dki narko-bos uspeo je 2001. da pobegne iz zatvora blizu Gvadalahare u kombiju za ve&scaron;, a potom je izazvao narko-rat u kojem je \u017eivot izgubilo skoro 15.000 ljudi. Predvodi mo\u0107ni narko-kartel Sinaloa, a plasirao se ove godine i na listu milijardera \u010dasopisa Fo&shy;rbs&quot;. <\/p>\n<p><strong>Stoun, Vilijams, Dorsi<\/strong> &#8211; Tviter momci: Mada se \u010dini da su novine u internet tehnologiji iscrpljene, Biz Stoun, Ivan Vilijams i D\u017eek Dorsi, sva trojica ne&scaron;to stariji od 30 godina, smislili su Tviter servis (twitter.com), mikroblog koji svaki unos ili &quot;tvit&quot; ograni\u010dava na 140 karaktera. Servis je doneo originalni oblik komuniciranja u tzv. mre\u017ee dru\u017eenja i postao sredstvo brzog preno&scaron;enja kulturnih i drugih sadr\u017eaja. <\/p>\n<p><strong>Ri\u010dard Filips<\/strong> &#8211; talac pirata: Do pre mesec dana niko nije znao za skromnog kapetana broda &quot;Mersk Alabama&quot;. Saga o njegovoj hrabroj borbi protiv somalijskih pirata, koji su ga uzeli za taoca, zaslu\u017euje da bude preto\u010dena u triler. Filips, koji je kasnije oslobo\u0111en, pojavio se na saslu&scaron;anju u ameri\u010dkom Kongresu, gde je govorio o merama koje svet mo\u017ee preduzeti protiv pirata. <\/p>\n<p><strong>Si \u0110inping<\/strong> &#8211; potpredsednik Kine: Smatraju ga najverovatnijim kandidatom za slede\u0107eg predsednika najmnogoljudnije zemlje 2012. U Pekingu ka\u017eu da kad god iskrsne neki te\u017eak zadatak, on zapadne Siju, bila to Olimpijada ili radna grupa za socijalnu stabilnost. Njegov otac Si D\u017eongsun bio je na crnom spisku tokom kulturne revolucije pre nego &scaron;to se vratio na scenu zala\u017eu\u0107i se za reforme u Kini. Supruga mu je peva\u010dka zvezda. <\/p>\n<p><strong>Nurijel Rubini<\/strong> &#8211; doktor sudnjega dana: Profesor ekonomije na Njujor&scaron;kom univerzitetu, koji je doktorirao me\u0111unarodnu ekonomiju na Harvardu, a potom predavao na Jejlu, radio je za Me\u0111unarodni monetarni fond, Federalne rezerve, Svetsku banku i Banku Izraela, bave\u0107i se pre svega tr\u017ei&scaron;tima zemalja u usponu. Proslavio se kada je jo&scaron; 2006. upozoravao da svetu preti ekonomska kriza, kada je prozvan doktorom sudnjega dana. <\/p>\n<p><strong>Mut<\/strong> (moot) &#8211; veb administrator: Misteriozni 21-godi&scaron;njak osniva\u010d je i administrator uticajnog veb borda za poruke 4chan.org, koji je pobedio u onlajn anketi &quot;Tajma&quot;. Sajt ima 5,6 miliona posetilaca mese\u010dno. Pravo ime Muta je navodno Kristofer Pul. Kao Mut govorio je na Jejlu i Masa\u010du&shy;setskom institutu za tehnologiju. <\/p>\n<p><strong>D\u017eon Favro<\/strong> &#8211; pisac govora: Favro se sa 27 godina proslavio kao pisac nekih od naj\u010duvenijih govora Baraka Obame, predsednika SAD, koji za njega ka\u017ee da ume da \u010dita misli. Pre toga Favro je 2004. radio za D\u017eona Kerija. Favro je drugi najmla\u0111i pisac govora u istoriji Bele ku\u0107e. <\/p>\n<p><strong>Hadizatu Mani<\/strong> &#8211; biv&scaron;a robinja: Poreklom iz Nigera, kojoj je ne&scaron;to vi&scaron;e od dvadeset godina, sa 12 godina prodata je u roblje za 500 dolara. Iako je u Nigeru ropstvo 2003. stavljeno van zakona, jo&scaron; uvek se praktikuje.Mani se proslavila kada je svoju zemlju tu\u017eila Zapadnoafri\u010dkom sudu &scaron;to ne sprovodi sopstvene zakone i uskra\u0107uje joj pravo na slobodu. Slu\u010daj je dobila pro&scaron;le godine. <\/p>\n<p><strong>Sestra Meri Kalion<\/strong> &#8211; majka za besku\u0107nike: \u010casna sestra iz Filadelfije jo&scaron; 1976. zapo\u010dela je zbrinjavanje besku\u0107nika. \u010cak 95 odsto osoba obuhva\u0107enih njenim projektom HOME (akronim za stan, prilika za zapo&scaron;ljavanje, zdravstvena za&scaron;tita, obrazovanje) nije se nikad vratilo na ulice. <\/p>\n<p><strong>Nikolas Kristakis<\/strong> &#8211; stru\u010dnjak za sre\u0107u: Sociolog sa Harvarda prate\u0107i 5.000 ljudi tokom 20 godina do&scaron;ao je do recepta za sre\u0107u, tvrde\u0107i da se ona prenosi poput gripa. &Scaron;to su nam fizi\u010dki bli\u017ei sre\u0107ni ljudi, to \u0107emo i mi biti sre\u0107niji, tvrdi Kristakis.<\/p>\n<p><em><a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/svet.php?id=91367\">Tajm\/Blic<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na ovogodi&scaron;njoj listi najuticajnijih ljudi u svetu ameri\u010dkog \u010dasopisa &quot;Tajm&quot; je dosta novih, javnosti manje poznatih imena, a u 100 velikana uvr&scaron;teni su i manje poznati ljudi, koji su doneli promene svetu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49816","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49816"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49816\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}