{"id":49806,"date":"2009-04-27T09:50:32","date_gmt":"2009-04-27T09:50:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49806"},"modified":"2009-04-27T09:50:32","modified_gmt":"2009-04-27T09:50:32","slug":"ekolosko-uredenje-interijera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/27\/ekolosko-uredenje-interijera\/","title":{"rendered":"Ekolo\u0161ko ure\u0111enje interijera"},"content":{"rendered":"<p><em>Najnoviji trendovi u opremanju interijera poti\u010du zdrav i prirodan na\u010din \u017eivota. U svijetu je ve\u0107 godinama popularan ekolo&scaron;ki namje&scaron;taj izra\u0111en od prirodnih i recikliranih materijala, a sada na mala vrata dolazi i na hrvatsko tr\u017ei&scaron;te<\/em><\/p>\n<p>Za eko ure\u0111enje interijera koriste se i netoksi\u010dne boje na zidovima, tapete od recikliranog papira, parket od bambusa ili tepih od jute, ali i mnogi drugi detalji za dom. Na tr\u017ei&scaron;tu se tako mo\u017ee prona\u0107i servis za jelo od recikliranog stakla, ku\u0107ica za djecu od recikliranog kartona, luster od kori&scaron;tenih materijala, baterije koje se napajaju sun\u010devom energijom&#8230; Osim &scaron;to upotrebom takvih predmeta \u010duvate okoli&scaron;, pazite i na svoje zdravlje i osje\u0107ate se ugodno jer eko namje&scaron;taj i detalji za dom su antialergijski. Bili ekolo&scaron;ki svjesni ili ne, svi \u0107emo se kad-tad morati prikloniti ovom, danas trendu, a u budu\u0107nosti vjerojatno jedinom na\u010dinu ure\u0111enja interijera. <\/p>\n<p><strong>Eko dizajn<\/strong><\/p>\n<p>Pri dizajniranju i projektiranju ekolo&scaron;kog namje&scaron;taja koristi se reciklirani materijal ili materijal iz obnovljivih izvora. Ekolo&scaron;ki namje&scaron;taj, gdje god je to mogu\u0107e, mora imati mogu\u0107nost rastavljanja, &scaron;to je preduvjet za fleksibilno kori&scaron;tenje i prilagodbu svakom prostoru. Cilj ekolo&scaron;kog dizajna je da olak&scaron;a upotrebu nekog predmeta, pojednostavi sastavljanje i rastavljanje tako da korisnik mo\u017ee sam sastaviti namje&scaron;taj. Na kraju je nu\u017eno recikliranje ili, ako to nije mogu\u0107e, onda barem sigurno odlaganje svakog pojedinog dijela namje&scaron;taja. Ekolo&scaron;ki namje&scaron;taj se i pakira u eko materijal. Na kraju je \u010di&scaron;\u0107enje i odr\u017eavanje proizvoda maksimalno olak&scaron;ano. <\/p>\n<p>Za ekolo&scaron;ki osvije&scaron;teno ure\u0111enje prostora potrebno je koristiti i podne obloge od ekolo&scaron;kog materijala poput bambusa, pluta te tepiha i podnih prostirki od prirodnih vlakana kao &scaron;to su vuna, juta, sisal. Naime, tepisi od umjetnih vlakana zadr\u017eavaju pra&scaron;inu i bakterije, pa mogu biti izvor mnogih bolesti i zaraza.<\/p>\n<p><strong>Parket od bambusa ja\u010di i od atomske bombe<\/strong><\/p>\n<p>U ekolo&scaron;ko ure\u0111enju doma popularne su podne obloge od tzv. odr\u017eivog materijala kao &scaron;to su bambus ili pluto, a stru\u010dnjaci ih svrstavaju u vi&scaron;e &#8216;eko-friendly&#8217; materijale od drveta. Bambus spada u porodicu trava, a u prirodi se obnavlja svakih tri do pet godina. Kori&scaron;tenje parketa od bambusa o\u010duvat \u0107e vi&scaron;e &scaron;uma jer je za oporavak drveta potrebno 20 do 30 godina. Bambus je jedna od najbr\u017ee rastu\u0107ih vrsta na svijetu. Postoji oko tisu\u0107u vrsta bambusa i prilagodljiv je raznim uvjetima \u017eivota. To dokazuje i \u010dinjenica da je bambus bio jedina biljka koja je 1945. godine pre\u017eivjela eksploziju atomske bombe u Hiro&scaron;imi. Bambus proizvodi vi&scaron;e kisika od obi\u010dnog drveta, pa je vrlo va\u017ean u postizanju ravnote\u017ee izme\u0111u kisika i CO2 u atmosferi. Parket od bambusa je lak&scaron;i, a ujedno i do 30 posto tvr\u0111i od hrastovog parketa. On se ve\u0107 u tvornici lakira sa sedam slojeva akrilnog laka, i to na na\u010din da ne mogu doprijeti \u010destice pra&scaron;ine, pa je svaka letvica savr&scaron;eno premazana. Pod od bambusa ili pluta je i antialergijski. <\/p>\n<p><strong>Pluto &#8211; topao pod za cijeli dom<\/strong><\/p>\n<p>Iako je proizvodnja pluta dugotrajna i zahtjevna, pluto \u0107e se savr&scaron;eno uklopiti u svaku prostoriju u stanu. Kora hrasta plutnjaka mora biti stara najmanje 20 godina, a nakon toga treba pro\u0107i najmanje jo&scaron; deset godina da bi se opet mogla iskoristiti. Osim &scaron;to su pluteni podovi ekolo&scaron;ki prihvatljivi, oni su topli, mekani i jednostavni za odr\u017eavanje. Vrlo je elasti\u010dan materijal, pa je otporan na udarce i ogrebotine. Pogodan je za kuhinju, dje\u010dje sobe, pa \u010dak i za kupaonice jer je odli\u010dan izolator topline. <\/p>\n<p><strong>Prirodni tepisi &#8211; najlak&scaron;i za odr\u017eavanje<\/strong><\/p>\n<p>Sagovi od umjetnih vlakana mo\u017eda su povoljniji i ljep&scaron;e izgledaju, no br\u017ee se uni&scaron;tavaju i sadr\u017ee &scaron;tetne tvari. Stoga je bolje u svoj dom staviti tepihe od vune ili biljnih vlakana poput sisla, jute, pamuka i kokosa jer se lak&scaron;e odr\u017eavaju i du\u017ee traju, bez obzira koliko ih se \u010desto \u010disti. Vlakna sisala dobivaju se od listova agave koji se predu u \u010dvrsti konac. Proizvode se, boje i predu u tepihe na tkala\u010dkom stanu u Brazilu. Kako se u proizvodnji agave ne koriste pesticidi, vlakna su oslobo\u0111ena &scaron;tetnih tvari, a tepih nema ni neugodnog mirisa. Vuneni tepisi najra&scaron;ireniji su tepisi od prirodnih vlakana na tr\u017ei&scaron;tu. Vlakna vune se mogu dobiti od \u017eivotinjske ili ve\u0107 reciklirane vune. Vuneni tepisi su toplinski izolatori, otporni su i laki za odr\u017eavanje. Tepisi od kokosova vlakna dobivaju se od ljuske kokosa, a glavni proizvo\u0111a\u010di su u Indiji i &Scaron;ri Lanki. I tepisi od kokosa i sisla su otporni, a podjednako su pogodni za domove kao i urede jer preko njih kota\u010di na stolicama lako prolaze. <\/p>\n<p><strong>Zidove obojite prirodom<\/strong><\/p>\n<p>Zidovi i stropovi zauzimaju najve\u0107e povr&scaron;ine u zatvorenim prostorima. Obi\u010dne boje proizvode se od sinteti\u010dnih kemikalija koje ne samo da su &scaron;tetne za okoli&scaron;, ve\u0107 su &scaron;tetne i za zdravlje. Stoga je spava\u0107e i dje\u010dje sobe najbolje obojiti prirodnim ili ekolo&scaron;kim bojama. One se proizvode od organskih sastojaka, bez upotrebe petrokemijskih otrova ili pesticida koji su poznati uzro\u010dnici alergijskih reakcija. <\/p>\n<p>Ekolo&scaron;ke boje sadr\u017ee biljna ulja, ekstrakte i jednostavne minerale. U njihovoj proizvodnji ne nastaju toksi\u010dni produkti koji imaju negativan utjecaj na prirodu. Dok prirodna ulja dobro pokrivaju drvo i daju mu dugotrajnu za&scaron;titu, biljne boje za zidove su prozra\u010dne i zidovima daju da di&scaron;u, &scaron;to ispod obi\u010dnih boja nikako nije mogu\u0107e.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.tportal.hr\/lifestyle\/obiteljidom\/18451\/Ekolosko-uredenje-interijera.html\">tportal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Najnoviji trendovi u opremanju interijera poti\u010du zdrav i prirodan na\u010din \u017eivota. U svijetu je ve\u0107 godinama popularan ekolo&scaron;ki namje&scaron;taj izra\u0111en od prirodnih i recikliranih materijala, a sada na mala vrata dolazi i na hrvatsko tr\u017ei&scaron;te<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49806","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49806"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49806\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}