Uskrs se svuda uglavnom proslavlja uz sve\u010danu trpezu i bojena jaja, ali ima i mnogo drugih zanimljivih, a ponekad i bizarnih obi\u010daja. <\/p>\n
Hriš\u0107ani širom svijeta njeguju vlastite uskršnje obi\u010daje, kombinovane sa narodnim vjerovanjima, koja se razlikuju od zemlje do zemlje. <\/p>\n
U Irskoj je zakopavanje haringi uskršnja tradicija. Zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo tokom posta, ozna\u010dava se njegov kraj i po\u010detak ponovnog u\u017eivanja u mesu i mesnim prera\u0111evinama. <\/p>\n
U nekim djelovima Poljske se na Uskrs ljudi me\u0111usobno polivaju vodom, a u Finskoj se, za sre\u0107u i zdravlje, me\u0111usobno udaraju po le\u0111ima svje\u017enjem brezovih gran\u010dica. <\/p>\n
U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja "Torta di Pasqueta", slani kola\u010d s kuvanim jajima i spana\u0107em, a u Gr\u010dkoj uskršnja supa od jagnje\u0107ih iznutrica "Magiritsa". Grci sa Krfa na Uskrs bacaju lonce kroz prozor. <\/p>\n
U Ma\u0111arskoj se ljudi me\u0111usobno prskaju namirisanom vodom a ponekad i \u010distim parfemima. <\/p>\n
U Austriji se na visoke drvene stubove postavljaju veliki vijenci od zelenila, ukrašeni jabukama, pomorand\u017eama i raznobojnim trakama. <\/p>\n
U Švedskoj je boja Uskrsa \u017euta, a ku\u0107e se dekorišu brezovim gran\u010dicama i ukrasima od perja. Kako u to vrijeme još ništa ne cvjete i grmovi po vrtovima dobijaju šarene ukrase. <\/p>\n
U Španiji se odr\u017eavaju procesije u kojima u\u010destvuju muškarci kostimirani u kosture, a na uskršnju misu, na blagoslov, mladi\u0107i donose obi\u010dne palmine gran\u010dice, a djevojke one ukrašene slatkišima.<\/p>\n
U Bugarskoj najstarija \u017eena u porodici prvim crveno obojenim jajetom pomiluje po licu svako dijete, za zdravlje i snagu a ljudi nakon mise bacaju šarena jaja na zid crkve. <\/p>\n
U Rumuniji se za Uskrs tradicionalno nabavlja nova odje\u0107a. U Švajcarskoj se uz \u010destitanje poklanja uskršnja golubica, "Paloma di Pasqua", kola\u010d sa sušenim vo\u0107em. <\/p>\n
U Njema\u010dkoj se ku\u0107e dekorišu granama ukrašenim obojenim jajima, a za najmla\u0111e se u bašte skrivaju korpe s jajima i \u010dokoladnim figuricama. <\/p>\n
U Francuskoj, nakon što se ponovo \u010duju crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi uz grljenje i ljubljenje \u010destitaju jedni drugima, a djeca stoje u krugu i u vazduh bacaju i hvataju šarena jaja. <\/p>\n
U Australiji vjerenici na Uskrs odlaze na obli\u017enji potok ili reku da zahvate vodu kojom \u0107e se na dan vjen\u010danja poprskati za sre\u0107u u braku. <\/p>\n
U Holandiji je obi\u010daj da se dje\u010dacima simboli\u010dno "ispraši tur", jer se tako istjeruje loše ponašanje. Ovaj obi\u010daj imaju i Škoti, kod kojih postoji i izreka "istu\u010den kao na Uskrs". <\/p>\n
Zanimljivu tradiciju njeguju i Norve\u017eani. Na televiziji se prikazuju filmovi s detektivskim temama, \u010dasopisi objavljuju krimi pri\u010de, \u010dak i kartoni mlijeka imaju pri\u010de o neriješenim ubistima. Njihovim rješavanjem se Norve\u017eani zabavljaju na Uskrs. <\/p>\n
U Americi je uobi\u010dajen "lov" na farbana jaja. Prijatelji ili rodbina koji zajedno slave Uskrs sakriju jaja u ku\u0107i, dvorištu ili vrtu, a djeca ih zatim tra\u017ee, uvjerena da ih je preko no\u0107i sakrio uskršnji zeka, ostavljaju\u0107i usput i slatkiše i druge poklone. <\/p>\n
U Polineziji se za Uskrs krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Školjke se poslije obreda vra\u0107aju u more da uskrsnu novi \u017eivot.<\/p>\n
Beta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uskrs se svuda uglavnom proslavlja uz sve\u010danu trpezu i bojena jaja, ali ima i mnogo drugih zanimljivih, a ponekad i bizarnih obi\u010daja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49800","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49800","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49800"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49800\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}