{"id":49797,"date":"2009-04-16T09:40:01","date_gmt":"2009-04-16T09:40:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49797"},"modified":"2009-04-16T09:40:01","modified_gmt":"2009-04-16T09:40:01","slug":"hoce-li-hriscani-svi-zajedno-slaviti-uskrs","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/16\/hoce-li-hriscani-svi-zajedno-slaviti-uskrs\/","title":{"rendered":"Ho\u0107e li hri\u0161\u0107ani svi zajedno slaviti Uskrs?"},"content":{"rendered":"<p>Hri&scaron;\u0107ani koji koriste Gregorijanski kalendar, Uskrs su proslavili u pro&scaron;lu nedjelju, dok \u0107e ga dio pravoslavnih vjernika ove godine slaviti nedjelju dana kasnije, 19. aprila. Naredne dvije godine svi hri&scaron;\u0107ani slavi\u0107e Uskrs istog dana. <\/p>\n<p>Razlika u proslavljenju Uskrsa nastaje zbog toga &scaron;to hri&scaron;\u0107anske crkve datum tog velikog praznika izra\u010dunavaju po dva razli\u010dita kalendara &#8211; Gregorijanskom i Julijanskom. <\/p>\n<p>Vjerski analiti\u010dar \u017divica Tuci\u0107 u izjavi za Betu ukazuje da \u0107e 2010. godine svi hri&scaron;\u0107ani slaviti Uskrs 4. aprila, a 2011. godine 24. aprila. <\/p>\n<p>Me\u0111utim, 2013. godine, bi\u0107e izuzetno velika razlika izme\u0111u dva obilje\u017eavanja najradosnijeg hri&scaron;\u0107anskog praznika &#8211; \u010dak 35 dana. <\/p>\n<p>Uskrs za crkve koje su pre&scaron;le ne Gregorijanski kalendar mo\u017ee biti izme\u0111u 22. marta i 25. aprila, a za starokalendarske do 9. maja. <\/p>\n<p>Hristos je, prema Svetom pismu, vaskrsao na jevrejski praznik Pesah, ali su hri&scaron;\u0107ani i u prvim vjekovima taj praznik slavili odvojeno &#8211; jedni na Pesah (Pashu), a drugi u prvu nedjelju posle Pesaha. <\/p>\n<p>Prvi Vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine odredio je metod po kome se izra\u010dunava datum Uskrsa i utvrdio tri va\u017ena faktora izra\u010dunavanja: ta\u010dan datum ravnodnevnice, pun mjesec, kao i to da ne treba slaviti Uskrs prije nego &scaron;to Jevreji obilje\u017ee Pesah. <\/p>\n<p>Do 16. vijeka svi hri&scaron;\u0107ani su Uskrs slavili istog datuma, ali su se reformom kalendara, razi&scaron;li zbog zaostajanja Julijanskog kalendara. <\/p>\n<p>Gregorijanski kalendar je uveden 1562. godine, &quot;preskakanjem&quot; 10 dana &#8211; sa 4. oktobra pre&scaron;lo se na 15. oktobar, pa je tada razlika izme\u0111u dva kalendara bila 10 dana. <\/p>\n<p>Razlika se, u me\u0111uvremnu, pove\u0107avala, jer po Gregorijanskom 1700, 1800. i 1900. godina nijesu bile prestupne (prestupne su zavr&scaron;ne godine vjekova djeljive sa 400 &#8211; 1600, 2000, 2400. godina). <\/p>\n<p>Usagla&scaron;avanje kalendara je tema ve\u0107 decenijama, a prema Tuci\u0107evoj ocjeni, ono \u0107e biti i tema Svetog sabora pravoslavne crkve. <\/p>\n<p>&quot;Na Svepravoslavnom susretu oktobra pro&scaron;le godine carigradski patrijarh Vartolomej inicirao je da se nastave pripreme za taj sabor&quot;, rekao je Tuci\u0107, ali je dodao da pripreme Sabora mogu trajati godinama, ako ne i decenijama, jer su ometene nerije&scaron;enim pitanjima moskovske i carigradske patrijar&scaron;ije. <\/p>\n<p>&quot;Velika je opasnost u pravoslavlju &scaron;to se pona&scaron;a kao federalna crkva, jer treba da se govori o jednoj pravoslavnoj crkvi, \u010diji je duhovni vo\u0111a patrijarh Carigrada&quot;, naveo je Tuci\u0107. <\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, svepravoslavni sabor na dnevnom redu ima\u0107e desetak grupa pitanja kao &scaron;to su jurisdikcija u dijaspori ili reforma posta za koju je zadu\u017eena Srpska pravoslavna crkva (SPC), a tu je i pitanje kalendara. <\/p>\n<p>Na Saboru bi bilo ponovo pokrenuto pitanje usvajanje kalendara Milutina Milankovi\u0107a, koji je, po re\u010dima Tuci\u0107a, ozna\u010den kao genijalan i najprecizniji. <\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, Milankovi\u0107ev prora\u010dun je modifikacija Julijanskog kalendara i po njemu se ne uvodi Gregorijanski kalendar. <\/p>\n<p>Tuci\u0107 je dodao da je Milankovi\u0107 anulirao razliku od 13 dana izme\u0111u dva kalendara. Razlika od jednog dana izme\u0111u njegovog kalendara i astronomski manje preciznog Gregorijanskog kalendara javila bi se 2800. godine, a Uskrs bi se proslavljao istog dana \u010desto, ali ne svake godine. <\/p>\n<p>Milankovi\u0107ev kalendar je razmatran na Svepravoslavnom kongresu 1923. u Carigradu, ali zvani\u010dno nije primijenjen. Poslije kongresa ve\u0107ina pravoslavnih crkava pre&scaron;la je na novi Gregorijanski kalendar, dok je bugarska crkva to u\u010dinila poslednja pedesetih godina pro&scaron;log vijeka. <\/p>\n<p>Sa starim (Julijanskim) kalendarom ostale su Ruska crkva (sa u njoj autonomnim crkvama Ukrajine, Moldavije, Belorusije, Baltika), Srpska, Jerusalimska patrijar&scaron;ija, Gruzijska crkva i Sveta Gora, koja je pod jurusdikcijom Carigradske patrijar&scaron;ije. <\/p>\n<p>&quot;Milankovi\u0107ev kalendar je jedna od varijanti re&scaron;avanja kalendarskog pitanja i treba da ga razmotre i astronomi i teolozi. Da li bi zapadna crkava prihvatila to re&scaron;enje nije poznato, ali je Milankovi\u0107ev kalendar ta\u010dniji i od Gregorijanskog, iako se radi o minimumima koji dolaze do izra\u017eaja tek na hiljade godina. Svakako bi bilo te&scaron;ko Srbima da Svetog Nikolu slave 6. decembra, a ne 19&quot;, rekao je Tuci\u0107.<\/p>\n<p>Beta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hri&scaron;\u0107ani koji koriste Gregorijanski kalendar, Uskrs su proslavili u pro&scaron;lu nedjelju, dok \u0107e ga dio pravoslavnih vjernika ove godine slaviti nedjelju dana kasnije, 19. aprila. Naredne dvije godine svi hri&scaron;\u0107ani slavi\u0107e Uskrs istog dana. Razlika u proslavljenju Uskrsa nastaje zbog toga &scaron;to hri&scaron;\u0107anske crkve datum tog velikog praznika izra\u010dunavaju po dva razli\u010dita kalendara &#8211; Gregorijanskom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49797","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49797"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49797\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49797"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49797"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}