{"id":49795,"date":"2009-04-14T12:26:25","date_gmt":"2009-04-14T12:26:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49795"},"modified":"2009-04-14T12:26:25","modified_gmt":"2009-04-14T12:26:25","slug":"muzika-iz-kutije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/14\/muzika-iz-kutije\/","title":{"rendered":"Muzika iz kutije"},"content":{"rendered":"<p>Pre pojave radija i televizije, ljudi su se zabavljali uz svirku u\u017eivo. Prvi aparat koji je proizvodio muziku pre pojave novih tehnologija bila je muzi\u010dka kutija. <\/p>\n<p>Prete\u010da &quot;kutije koja svira&quot; pojavila se jo&scaron; u 9. veku u Iraku, kada su persijski pronalaza\u010di napravili orgulje na vodeni pogon, koje su mogle da sviraju nekoliko razli\u010ditih melodija zabele\u017eenih na rotiraju\u0107im valjcima.<\/p>\n<p>Prve muzi\u010dke kutije bile su burmutice iz 18. veka, koje su, uz svoju osnovnu namenu &#8211; \u010duvanje duvana i burmuta, i svirale, zahvaljuju\u0107i finom mehanizmu skrivenom u duplom dnu kutije. Ove kutijice, koje su gospoda dr\u017eala na stolu ili nosila u d\u017eepu, inspirisale su i proizvodnju ve\u0107ih muzi\u010dkih ure\u0111aja, koja je do\u017eivela procvat u 19. veku. Izbor modela bio je ogroman &#8211; od kutijica koje su mogle da stanu na dlan, preko onih koje su bile veli\u010dine kofera, do ogromnih, nalik na &scaron;ifonjere.<\/p>\n<p>Princip rada bio je kod svih isti: na disk ili valjak ukivani su zakivci, preko kojih je, kada bi se disk ili valjak pokrenuli, prelazio deo nalik na \u010de&scaron;alj. Nailaze\u0107i na zakivke, zupci su se pomerali i proizvodili tonove, koji su, ni\u017eu\u0107i se, svirali poznate melodije. Mehanizam, sa\u010dinjen od opruge, zup\u010danika i valjka, pokretao se navijanjem. Kod skupljih modela, valjci ili diskovi su mogli da se menjaju, a na svakom od njih bila je po jedna melodija. Da bi du\u017ee svirale, neke kutije imale su i po dve ili tri opruge. Ni mehanizam dana&scaron;njih muzi\u010dkih kutija nije mnogo druga\u010diji od onih prvih. Jedina razlika jeste u tome &scaron;to moderne kutije nije potrebno navijati, jer ih pokre\u0107e struja.<\/p>\n<p>Iako ih je bilo svih vrsta i oblika, najatraktivnije su, ipak, bile stone kutije, \u010desto izra\u0111ene od plemenitih metala i opto\u010dene dragim kamenjem, sa filigranski izra\u0111enim ukrasima. Fini mehanizam pravljen je precizno, uz pomo\u0107 \u010dasovni\u010darskog i juvelirskog alata, tako da su najpoznatije radionice za izradu muzi\u010dkih kutija bile u &Scaron;vajcarskoj, Austriji i dana&scaron;njoj \u010ce&scaron;koj. Proces proizvodnje se usavr&scaron;avao, a tr\u017ei&scaron;te je nezaustavljivo raslo, pa su mnogi evropski proizvo\u0111a\u010di muzi\u010dkih kutija krajem 19. veka otvorili radionice i u SAD.<\/p>\n<p>Kada su se pojavili novi mediji, opala je i prodaja muzi\u010dkih kutija. Ipak, one se i danas prave, a najve\u0107a fabrika za njihovu proizvodnju osnovana je u Japanu posle Drugog svetskog rata. I dalje proizvodi stare modele, ali ide i u korak sa vremenom, prodaju\u0107i muziku svojih kutija kao melodije za mobilne telefone.<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pre pojave radija i televizije, ljudi su se zabavljali uz svirku u\u017eivo. Prvi aparat koji je proizvodio muziku pre pojave novih tehnologija bila je muzi\u010dka kutija. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49795\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}