{"id":49791,"date":"2009-04-10T11:39:46","date_gmt":"2009-04-10T11:39:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49791"},"modified":"2009-04-10T11:39:46","modified_gmt":"2009-04-10T11:39:46","slug":"rat-za-gogolja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/10\/rat-za-gogolja\/","title":{"rendered":"Rat za Gogolja"},"content":{"rendered":"<p>U Rusiji se ove godine obilje\u017eava 200. godina od ro\u0111enja velikog ruskog pisca Nikolaja Gogolja, autora &quot;Mrtvih du&scaron;a&quot;, &quot;Tarasa Buljbe&quot;, &quot;&Scaron;injela&quot;&#8230; U Ukrajini se, pak, ove godine obilje\u017eava 200. godi&scaron;njica ro\u0111enja velikog ukrajinskog pisca Mikole Hohola, autora &quot;Mrtvih du&scaron;a&quot;, &quot;Tarasa Buljbe&quot;, &quot;&Scaron;injela&quot;&#8230; <\/p>\n<p>Ukratko, Kijev i Moskva imaju jo&scaron; jedan razlog za sporenje, kao da im gas ili ambicija Ukrajine da u\u0111e u NATO nisu dovoljni&#8230;<\/p>\n<p>Nikolaj Gogolj ili Mikola Hohol ro\u0111en je 31. marta 1809. godine u blizini mesta Poltava, u delu ruskog carstva zvanom Malorusija, u dana&scaron;njoj Ukrajini &#8211; to nije sporno. <\/p>\n<p>U lokalnom pozori&scaron;tu u Poltavi, glumci i peva\u010di izvode scensku verziju nekih od Gogoljevih pripovetki iz zbirke &quot;Ve\u010deri na sala&scaron;u kraj Dikanjke&quot;, koja mu je donela slavu u knji\u017eevnim krugovima Moskve i Sankt Peterburga. <\/p>\n<p>Dikanjka je jako daleko od ruskih metropola, ali je vrlo blizu Poltave i pripovetke su prepune ukrajinskih folklornih motiva. <\/p>\n<p>Za izvo\u0111enje u Poltavi, Gogoljeve pri\u010de su prevedene na ukrajinski, jer su, iako govore o ukrajinskim seljacima i njihovom \u017eivotu, napisane na ruskom. <\/p>\n<p>Jedna od poltavskih glumica je Svetlana Krav\u010dinka. Po njenim re\u010dima, Gogolj je nesumnjivo ukrajinski pisac, iako je pisao na ruskom: <\/p>\n<p>&quot;On je ro\u0111en ovde, na na&scaron;oj, poltavskoj zemlji, na ukrajinskoj zemlji. On je na&scaron;u ukrajinsku istoriju i kulturu proslavio &scaron;irom sveta.&quot; <\/p>\n<p>Jezik je, naravno, klju\u010dni argument, ali Ukrajina sada na svaki na\u010din poku&scaron;ava da ga obori. <\/p>\n<p>Gogolj je pisao isklju\u010divo na ruskom i u Rusiji je nedavno snimljena nova filmska verzija &quot;Tarasa Buljbe&quot;, Gogoljevog romana o koza\u010dkoj hrabrosti. <\/p>\n<p>U Ukrajini je upravo snimljena ukrajinska verzija, u re\u017eiji Pjotra Pin\u010duka, koji ka\u017ee da je &#8211; ba&scaron; kao i Taras Buljba &#8211; Gogolj bio istinski ukrajinski heroj. <\/p>\n<p>&quot;On je potomak drevnih kozaka, pa je besmisleno tvrditi da nije govorio ukrajinski. Cela njegova porodica, svi njegovi preci, bili su Ukrajinci, ali je, sticajem istorijskih okolnosti, Gogolj pisao na ruskom. Pisao je na ruskom, ali je pisao o Ukrajini.&quot; <\/p>\n<p>Sticajem istorijskih okolnosti, u samom centru Dikanjke podignut je spomenik piscu koji je proslavio to malo, zaba\u010deno ukrajinsko mesto. <\/p>\n<p>Na njegovom postolju je plo\u010da na kojoj, na ukrajinskom jeziku, pi&scaron;e: Velikom ruskom piscu Nikolaju Gogolju, spomenik podi\u017eu radnici okruga Dikanjka, 1952. godine.<\/p>\n<p><em>BBC<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Rusiji se ove godine obilje\u017eava 200. godina od ro\u0111enja velikog ruskog pisca Nikolaja Gogolja, autora &quot;Mrtvih du&scaron;a&quot;, &quot;Tarasa Buljbe&quot;, &quot;&Scaron;injela&quot;&#8230; U Ukrajini se, pak, ove godine obilje\u017eava 200. godi&scaron;njica ro\u0111enja velikog ukrajinskog pisca Mikole Hohola, autora &quot;Mrtvih du&scaron;a&quot;, &quot;Tarasa Buljbe&quot;, &quot;&Scaron;injela&quot;&#8230; <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49791","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49791"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49791\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}