{"id":49789,"date":"2009-04-08T11:25:35","date_gmt":"2009-04-08T11:25:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49789"},"modified":"2009-04-08T11:25:35","modified_gmt":"2009-04-08T11:25:35","slug":"tajna-cetnickog-blaga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/08\/tajna-cetnickog-blaga\/","title":{"rendered":"Tajna \u010detni\u010dkog blaga"},"content":{"rendered":"<p>U Ko&scaron;tuni\u0107ima i dalje kru\u017ei legenda o zlatnicima, dijamantima i brilijantima koje su zakopali \u010detnici i Britanci<\/p>\n<p>O \u010detni\u010dkom zlatu zakopanom, kako se veruje, u ravnogorskom selu Ko&scaron;tuni\u0107i, u okolini Milesine vodenice na reci Du\u010dini, retko ko od me&scaron;tana ho\u0107e da govori, a i ako ka\u017ee koju, onda je to tvrdnja da deo \u010detni\u010dkog zlata jo&scaron; krije zemlja. Isto tvrdi i Vladan Vasiljevi\u0107 (81), rodom iz Pranjana koji \u017eivi u gradu Medajn u Ohaju u izjavama koje je svojevremeno davao nekim srpskim novinskim agencijama. Prema njegovim izjavama, deo \u010detni\u010dkog, odnosno kraljevog zlata, iskopao je jo&scaron; 1946. godine engleski obave&scaron;tajac pukovnik Bil Hadson koji je, dok je bio u misiji pri \u010detni\u010dkom &scaron;tabu na Ravnoj gori zajedno sa \u0111eneralom Dra\u017eom Mihailovi\u0107em sakrio zlato, a deo se jo&scaron; uvek nalazi zakopan u okolini Milesine vodenice.<\/p>\n<p>U Ko&scaron;tuni\u0107ima, u zaseoku Mirkovi\u0107i, u vodenici na reci Du\u010dini, \u017eivi sama Milesa \u0110ur\u0111i\u0107 (79) sa kojom je, zbog njenog problema sa sluhom, razgovor gotovo nemogu\u0107.<\/p>\n<p>&#8211; Pri\u010da se da su oko vodenice \u010detnici zakopali neko zlato?<\/p>\n<p>&#8211; Jeste, vodenica ne radi ve\u0107 vi&scaron;e od dvaes godina. Sve propalo, narod oti&scaron;ao, vodeni\u010dni jaz zarastao, pomeljara nema, eto&#8230;Deca oti&scaron;la od ku\u0107e davno, a mu\u017e Milovan mi je umro pre tries godina. A, jesi li ti iz op&scaron;tine?<\/p>\n<p>&#8211; A, zna&scaron; li &scaron;ta o tome da je neko odavde odneo neko zlato?<\/p>\n<p>&#8211; Ma, zna&scaron; kako je bilo &#8211; ovo je vodenica nekog Svetolika Vukovi\u0107a koji nije imao dece, pa posinio mog mu\u017ea Milovana. Ja se udala za Milovana i tako, svi pomrli, a ja ostala sama u ovoj vodenici. Ma, samo kada sam iza&scaron;la iz ove zime &#8211; pri\u010da o svemu i sva\u010demu vodeni\u010darka Milesa, ali o \u010detni\u010dkom zlatu i jasenu pod kojim je zlato bilo zakopano ni re\u010di.<\/p>\n<p>Da li Milesa \u0110ur\u0111i\u0107 stvarno ni&scaron;ta ne \u010duje, ili je dobro upamtila svoju ulogu jo&scaron; iz vremena kada su je pose\u0107ivali i oficiri OZNE koji su se i te kako raspitivali o \u010detni\u010dkom blagu, zna samo ona, ali od Milese niko do sada nije dobio nikakav odgovor o tome gde su pukovnik Bil Hadson i \u0111eneral Dra\u017ea sakrili zlatnike, dijamante i brilijante koji su im kao pomo\u0107 bili poslati iz Engleske 1943. godine.<\/p>\n<p>Jedini koji je hteo ne&scaron;to da ispri\u010da o tajni zakopanog \u010detni\u010dkog blaga na obali reke Du\u010dine bio je Ilija Veskovi\u0107(77) i to samo zahvaljuju\u0107i dugogodi&scaron;njem poznanstvu sa Ravne gore gde Ilija godinama izgoni stoku.<\/p>\n<p>&#8211; Slu&scaron;aj sinovac, ovde nije ba&scaron; uputno raspitivati se o tom \u010detni\u010dkom zlatu. Zna&scaron;, ljudi izbegavaju da pri\u010daju o tome. Ono &scaron;to se zna je da je stvarno taj Bil Hadson odneo deo tog blaga, ali svi veruju da ga ima jo&scaron; oko vodenice, ali isto tako, misle da je to zlato prokleto. Jes, neki na&scaron; slu\u010dajno prona&scaron;ao jednu metalnu kantu tog blaga i to se nije ba&scaron; dobro zavr&scaron;ilo po njega i njegovu porodicu. Zna&scaron; kako je: oteto &#8211; prokleto! A, &scaron;to se ti\u010de Milese, nemoj joj zameriti &quot;&scaron;to te nije ba&scaron; dobro \u010dula jer su joj od rata do sada dolazili svakakvi &#8211; ka\u017ee Ilija Veskovi\u0107 pokazuju\u0107i deo Ko&scaron;tuni\u0107a uz Du\u010dinu gde jo&scaron; uvek po\u010diva deo kraljevog zlata.<\/p>\n<p>U vreme rata, a posebno u toku 1943. godine, Jugoslovenska vlada u emigraciji je slala pomo\u0107 Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, izme\u0111u ostalog i zna\u010dajna nov\u010dana sredstva u zlatu, dijamantima i brilijantima koji su bili namenjeni omasovljenju \u010detni\u010dkog pokreta. Me\u0111utim, engleski obave&scaron;tajac Bil Hadson nikada nije dozvoljavao \u010detnicima da sa\u010dekaju vredne po&scaron;iljke, ve\u0107 je to radio sam, odnosno, kako se tvrdi, za te po&scaron;iljke znao je samo Hadson i \u0111eneral Dra\u017ea, kome se takav odnos Hadsona nije dopadao i bio je razlog za njihovu netrpeljivost. Pred kraj rata, kada je ovo podru\u010dje napala partizanska \u010cetvrta proleterska brigada, Hadson i Dra\u017ea su zakopali ve\u0107u koli\u010dinu zlatnika, dijamanata i brilijanata u blizini Milesine vodenice na Du\u010dini, o\u010dekuju\u0107i bolja vremena &#8211; \u0111eneral Dra\u017ea da se \u010detni\u010dki pokret reorganizuje, a lukavi Bil Hadson da do\u0111e vreme da se dokopa velikog bogatstva. Ipak, bilo je onako kako je osmislio Bil Hadson. Nakon &scaron;to je u Stefanu Kolneru prona&scaron;ao pravu li\u010dnost za realizaciju svoje privatne operacije &quot;Skok kengura&quot;, Kolner je sa detaljnom kartom zakopanog blaga stigao iz Bukure&scaron;ta u Ko&scaron;tuni\u0107e, iskopao deo blaga i bezbedno se vratio u Bukure&scaron;t kod svog poslodavca, ali tada&scaron;njoj OZNI to nije promaklo, pa je Kolner iste godine uhap&scaron;en u sli\u010dnom poku&scaron;aju da sa planine Mu\u010danj kod Sjenice iskopa mnogo ve\u0107e koli\u010dine \u010detni\u010dkog zlata zakopanog u velikim metalnim kantama. Zbog toga je Kolner 16. januara 1947. godine osu\u0111en na &scaron;est godina robije.<\/p>\n<p>U operaciji &quot;Skok kengura&quot; iz Ko&scaron;tuni\u0107a je odneta velika koli\u010dina zlatnika, dijamanta i brilijanata, \u010dija je vrednost procenjena na oko \u010detiri miliona onda&scaron;njih britanskih funti i to je zavr&scaron;ilo najverovatnije u d\u017eepovima Bila Hadsona koji je, prema podacima, posle te operacije \u017eiveo u nekoj dr\u017eavi na jugu Afrike. Bil Hadson je preminuo pre desetak godina, a sa njim su zauvek, verovatno, izgubljene i karte preostalog zakopanog \u010detni\u010dkog blaga u blizini Milesine vodenice.<\/p>\n<p>Pri\u010da o tome kako je nestao deo \u010detni\u010dkog blaga koje je bilo zakopano kod Milesine vodenice potvr\u0111ena je iz dva izvora &#8211; jedan je izjava Vladana Vasiljevi\u0107a koji je 1973. godine emigrirao u Ameriku i u \u010dijoj je ku\u0107i u vreme rata bila sme&scaron;tena engleska misija. Drugi izvor je knjiga &quot;Tajni nevidljivi rat&quot;, autora \u0110urice Labovi\u0107a u kojoj je do detalja opisana operacija &quot;Skok kengura&quot;, odnosno, operacija &quot;Dobar konj dvaput ska\u010de&quot;.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.glas-javnosti.rs\/clanak\/ljudi-i-dogadjaji\/glas-javnosti-08-04-2009\/tajna-cetnickog-blaga\"><em>Glas Javnosti<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Ko&scaron;tuni\u0107ima i dalje kru\u017ei legenda o zlatnicima, dijamantima i brilijantima koje su zakopali \u010detnici i Britanci<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49789","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49789"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49789\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}