Neki vode\u0107i svjetski astronomi uvjereni su da \u0107e \u010dovje\u010danstvo uspostaviti kontakt s inteligentnim oblicima \u017eivota kroz narednih 15 do 20 godina. Potraga za njima trebala bi se znatno ubrzati nakon nedavnog lansiranja NASA-inog teleskopa Kepler. Tijekom \u010detverogodišnje misije njegovi \u0107e instrumenti neprekidno skenirati oko 100.000 zvijezda kako bi u njihovim orbitama otkrili planete pogodne za \u017eivot.<\/p>\n
To bi stru\u010dnjacima Instituta za potragu za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) trebalo pomo\u0107i da suze svoju potragu i usredoto\u010de se na nastanjive solarne sustave. Bit \u0107e to ogroman korak unaprijed budu\u0107i da znanstvenici trenutno nasumi\u010dno pretra\u017euju zvijezde u potrazi za signalima.<\/p>\n
Nedavna otkri\u0107a planeta nalik na Zemlju u našoj galaksiji potvrdila su pretpostavke da Zemlja nije rijetkost, ve\u0107 naprotiv relativno uobi\u010dajena pojava.<\/p>\n
„Postajemo sve optimisti\u010dniji. Stvarno vjerujemo da \u0107emo za nekih dvadesetak godina nau\u010diti mnogo o \u017eivotu izvan Zemlje i vrlo vjerojatno otkriti da \u017eivot, mo\u017eda \u010dak inteligentan, postoji negdje drugdje u galaksiji", rekao je ameri\u010dki astrofizi\u010dar dr. Frank Drake nedavno u razgovoru za BBC.<\/p>\n
U svojem nastojanju da ubrzaju ‘susret tre\u0107e vrste’ znanstvenici su nedavno tako\u0111er odlu\u010dili suziti podru\u010dje potrage za njihovim signalima. Najlogi\u010dnije je o\u010dekivati da \u0107e s nama u kontakt pokušati stupiti one civilizacije koje se nalaze u podru\u010dju poravnatom s ravni u kojoj Zemlja kru\u017ei oko Sunca tzv. ekliptikom jer \u0107e oni mo\u0107i vidjeti prolazak našeg planeta ispred mati\u010dne zvijezde i otkriti da se radi o svijetu koji ima uvjete pogodne za \u017eivot. Astronomi na Zemlji na isti na\u010din tra\u017ee nastanjive planete u našoj galaksiji.<\/p>\n
Richard Conn Henry sa Sveu\u010dilišta Johns Hopkins i njegovi kolege predlo\u017eili su stoga SETI-ju da suzi svoju potragu na uzak pojas u ravni ekliptike koji predstavlja tek oko tri posto ukupnog neba.<\/p>\n
Me\u0111utim, neki su znanstvenici upozorili da smo u svojem traganju za \u017eivotom u svemiru previše zaslijepljeni poznatim formama utemeljenim na ugljiku i prilago\u0111enim uvjetima na Zemlji. \u010cak i ovdje na Zemlji okolnosti koje pogoduju jednoj vrsti predstavljaju smrtnu opasnost za drugu. Mogu\u0107e je da prvi organizmi na koje \u0107emo nai\u0107i uop\u0107e ne\u0107e biti utemeljeni na ugljiku nego mo\u017eda na arsenu, kloru, fosforu ili sumporu, isti\u010du znanstvenici. Smatraju da za \u017eivot nije neophodna \u010dak ni voda jer primjerice amonijak ima sli\u010dna svojstva, te bi mogao biti odgovaraju\u0107a alternativa. Štoviše, amonijak i njegova mješavina s vodom opstaju u teku\u0107em stanju u mnogo hladnijim uvjetima. To zna\u010di da bi neki takav druga\u010diji oblik \u017eivota mogao bi postojati \u010dak i na Saturnovu mjesecu Titanu.<\/p>\n