U ve\u0107 uobi\u010dajenoj frazi "umre\u0107u od straha", za neke ljude moglo bi da bude istine. Medicinski stru\u010dnjaci navode da \u010dak i zdravi ljudi mogu da umru od straha – odnosno, od posledica nekog traumati\u010dnog doga\u0111aja. <\/p>\n
Za mnoge od nas, pove\u0107an nivo adrenalina koji uzrokuje gledanje filmova strave i u\u017easa, više je zabavan nego zastrašuju\u0107i. Srce vam radi ubrzano, dlanovi se znoje ali znate da \u0107ete iza\u0107i iz bioskopa kad se film završi. Me\u0111utim, realan susret sa \u017eivotnom opasnoš\u0107u, poput teroristi\u010dkog napada ili prirodne katastrofe, izaziva daleko ve\u0107i stres. <\/p>\n
Doktor Martin Semjuels sa Medicinskog fakulteta u Bostonu, stru\u010dnjak je za uzroke iznenadne smrti. "Da li se \u010dovek mo\u017ee uplašiti na smrt? Da. Postoje neopozivi dokazi da \u010dovek, u izvesnim okolnostima, mo\u017ee da umre od straha" – tvrdi doktor Semjuels koji je prou\u010davao slu\u010dajeve mnogih ljudi koji su umrli pod stresnim okolnostima. <\/p>\n
On ka\u017ee da je fizi\u010dka reakcija \u010desto uzrokovana onim što on naziva odgovorom "sukobi se ili be\u017ei". Emocionalna reakcija pokre\u0107e \u010ditav niz procesa – nervne \u0107elije emituju hemijske supstance u krvotok, zenice se šire, disanje ubrzava, krv doti\u010de u miši\u0107e, to stvara višak energije, potrebne da pobegnemo ili se sukobimo sa opasnoš\u0107u. <\/p>\n
Za najve\u0107i broj ljudi, sindrom "be\u017ei ili se sukobi" traje vrlo kratko: "Hemikalija ide nazad u krvotok, rad srca se vra\u0107a u normalu i mi se opuštamo" – izjavio je za Glas Amerike doktor Samjuels. <\/p>\n
Me\u0111utim, nisu svi takve sre\u0107e. Bez obzira da li je u pitanju gubitak voljene osobe ili pretnja od neposredne opasnosti, dr. Semjuels tvrdi da postoje osobe \u010dije srce pretrpi preveliku štetu. <\/p>\n
"Mislim da je svaka osoba potencijalno izlo\u017eena ovom riziku. Svi mi u sebi nosimo malu ‘bombu’. Svi smo izlo\u017eeni riziku. Ukoliko se na\u0111emo u situaciji da je stres dovoljno sna\u017ean, ako nema izlaza, bilo ko od nas mo\u017ee umreti pod takvim okolnostima" – upozorio je Semjuels. <\/p>\n
I same statistike su zastrašuju\u0107e. Svetska zdravstvena organizacija bele\u017ei da svake godine najmanje 12 miliona ljudi umire od sr\u010danog ili mo\u017edanog udara. Ameri\u010dko Udru\u017eenje za pra\u0107enje sr\u010danih bolesti procenjuje da iznenadni smrtni slu\u010dajevi \u010dine gotovo polovinu infarkta sa smrtnim posledicama u SAD. <\/p>\n
Mnogi umiru u roku od jednog sata od prvih simptoma, \u010dak i pre nego što stignu u bolnicu. I dok je ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da fokusirana na ono što je ve\u0107 poznato o sr\u010danim bolestima, izgleda da postoji sve ve\u0107a nau\u010dna zainteresovanost da se prona\u0111e razlog zbog \u010dega neki ljudi umiru i bez prethodnih simptoma bolesti. (FoNet)<\/strong> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U ve\u0107 uobi\u010dajenoj frazi "umre\u0107u od straha", za neke ljude moglo bi da bude istine. Medicinski stru\u010dnjaci navode da \u010dak i zdravi ljudi mogu da umru od straha – odnosno, od posledica nekog traumati\u010dnog doga\u0111aja. Za mnoge od nas, pove\u0107an nivo adrenalina koji uzrokuje gledanje filmova strave i u\u017easa, više je zabavan nego zastrašuju\u0107i. Srce […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49778","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49778"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49778\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}