{"id":49767,"date":"2009-03-16T14:22:57","date_gmt":"2009-03-16T14:22:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49767"},"modified":"2009-03-16T14:22:57","modified_gmt":"2009-03-16T14:22:57","slug":"ah-ta-cokolada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/16\/ah-ta-cokolada\/","title":{"rendered":"Ah, ta \u010dokolada"},"content":{"rendered":"<p>Podarile su nam je kulture Asteka i Maja. Kakaovac, njen osnovni sastojak, imao je vrijednost novca. Koristili su je kao lijek protiv epilepsije, groznice, povi&scaron;ene temperature, dizentereije, infekcije ko\u017ee.<\/p>\n<p>Ljubavni napitak dobijen od kakaoa poslu\u017eivali su nave\u010de kako bi se pobolj&scaron;ale no\u0107ne aktivnosti. Napitak se spremao od mljevenih zrna kakaovca, pr\u017eenog kukuruza, vode, \u010dilija i drugih za\u010dina. <\/p>\n<p><strong>Kada nam sti\u017ee <\/strong><\/p>\n<p>Po\u010detkom &scaron;esnaestog vijeka moreplovci donose u &Scaron;paniju kakao i opremu za pravljenje \u010dokolade. Evropljani joj u to vrijeme tako\u0111e pridaju ljekovita svojstva. Koristi se i u Evropi kao sredstvo za spavanje, za pobolj&scaron;anje probave, pro\u010di&scaron;\u0107avanje krvi, olak&scaron;avanje poro\u0111ajnih bolova i naravno, kao afrodizijak. <\/p>\n<p><strong>Medicina i \u010dokolada <\/strong><\/p>\n<p>Savremena medicina \u010dokoladu uglavnom progla&scaron;ava &scaron;tetnom. Govorilo se, kvari zube, pove\u0107ava tjelesnu te\u017einu, od nje se javljaju bubuljice.<\/p>\n<p><strong>Nova saznanja <\/strong><\/p>\n<p>Kakao sadr\u017ei antibakterijske spojeve koji usporavaju kvarenje zuba.<\/p>\n<p>Ali, \u010dokolada sadr\u017ei i &scaron;e\u0107er koji kvari zube. Oprez!<\/p>\n<p>\u010cokolada ima &quot;dobre&quot; masti koje smanjuju &quot;lo&scaron;&quot; holesterol.<\/p>\n<p>\u010cokolada deluje kao odlicno sredstvo za smirenje.<\/p>\n<p>\u010cokolada je posebno bogata mineralima, fosforom, magnezijom, gvo\u017e\u0111em, kalijem, cinkom. <\/p>\n<p>\u010cokolada sadr\u017ei niz vitamina B grupe, vitamina E i beta karotina.<\/p>\n<p>\u010cokolada sadr\u017ei elemente koji podsti\u010du osloba\u0111anje serotonina i dopamina u mozgu, odnosno neurotrasmitera koji stvaraju osje\u0107aj zadovoljstva.<\/p>\n<p>\u010cokolada sadr\u017ei antioksidanse i polifeone za koje je utvr\u0111eno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n<p>\u010cokolada mo\u017ee pomo\u0107i i u borbi protiv malignih bolesti. Teobromin, teofilin, kofein i bioaktivne komponente kakaa imaju sna\u017eno supresivno djelovanje na apetit, djeluju\u0107i na centralni \u017eiv\u010dani sistem tako da smanjuju apetit i stvaraju ose\u0107aj sitosti.<\/p>\n<p>Poku&scaron;aji pronala\u017eenja zamjene za \u010dokoladu nisu ba&scaron; urodili plodom.<\/p>\n<p><strong>Uputstvo za upotrebu <\/strong><\/p>\n<p>\u010cokoladu nemojte \u010duvati u fri\u017eideru, po\u010de\u0107e da se radzvaja kakao i stvori\u0107e se beli mehuri\u0107i, \u010duvajte je na sobnoj temperaturi.<\/p>\n<p>Ako je \u010dokolada pobijelila, odnosno ako se po njoj javi kao neka skrama a to se de&scaron;ava ako je lo&scaron;e skladi&scaron;tena ili je pro&scaron;ao rok trajanja, nemojte je jesti jer je izgubila na kvalitetu.<\/p>\n<p>Ne jedite \u010dokoladu halapljivo. Pustite da se otopi u ustima, osjetite njen pravi ukus.<\/p>\n<p>\u0408edite je u dru&scaron;tvu i razmenjujte iskustva kako biste u njoj u\u017eivali, umjesto da je opsesivno gutate kad vas niko ne vidi.<\/p>\n<p><strong>\u010cokoladna masa\u017ea <\/strong><\/p>\n<p>Masiranje \u010dokoladom je sve popularnije. <\/p>\n<p>Pobolj&scaron;ava na&scaron;e zdravlje ne samo kad se jede ve\u0107 i kada se koristi spolja, za masiranje. Kako i za&scaron;to: <\/p>\n<p>Kakao sadr\u017ei polifenole koji se pona&scaron;aju kao konzervansi tako &scaron;to vezuju slobodne radikale i neutrali&scaron;u ih &scaron;tite\u0107i od sr\u010danih oboljenja, prevremenog starenja.<\/p>\n<p>Ve\u0107 pomenuti minerali, magnezijum, kalijum, fosfor, gvo\u017e\u0111e, vitamini, aminokiseline su esencijalne za na&scaron;e tjelesno zdravlje.<\/p>\n<p>Aminokiseline uzrokuju stvaranje umiruju\u0107eg serotonina i stimuli&scaron;u\u0107eg endorfina u tijelu, koji nas \u010dine sre\u0107nim i ubla\u017eavaju bol. <\/p>\n<p>Probajte. <\/p>\n<p><strong>Kupanje u ku\u0107noj kadi <\/strong><\/p>\n<p>Napunite kadu toplom vodom, dodajte kakao, mleko u prahu, napravite od toga penicu i zaronite. Mo\u017eete i da grickate \u010dokoladice uz prijatnu muziku. Mo\u017eete da se br\u010dkate sami, mo\u017eete i u dru&scaron;tvu.<\/p>\n<p><em>B92<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Podarile su nam je kulture Asteka i Maja. Kakaovac, njen osnovni sastojak, imao je vrijednost novca. Koristili su je kao lijek protiv epilepsije, groznice, povi&scaron;ene temperature, dizentereije, infekcije ko\u017ee. Ljubavni napitak dobijen od kakaoa poslu\u017eivali su nave\u010de kako bi se pobolj&scaron;ale no\u0107ne aktivnosti. Napitak se spremao od mljevenih zrna kakaovca, pr\u017eenog kukuruza, vode, \u010dilija i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49767","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49767"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49767\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}