Italijanski arheolozi pronašli su u blizini Venecije ostatke \u017eene iz 16. vijeka sa ciglom izme\u0111u vilica, što je bio jedan od na\u010dina ubijanja vampira.<\/p>\n
Legenda o mitskom bi\u0107u koje sisa krv povezano je sa neznanjem ljudi u srednjem vijeku o tome kako se neka bolest širi i šta se dešava sa tijelima nakon smrti, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n
Dobro o\u010duvan kostur prona\u0111en je na ostrvu Lazareto Nuovo, sjeverno od Venecije, usred drugih tijela u masovnoj grobnici sa tijelima \u017ertava epidemije kuge, koja je pogodila Veneciju 1576. godine.<\/p>\n
"Vampiri ne postoje, ali istra\u017eivanja ukazuju da su ljudi istinski vjerovali da postoje. Prvi put smo pronašli dokaze egzorcizma protiv vampira", ka\u017ee Mateo Borini, arheolog forenzi\u010dar i antropolog sa Univerziteta u Firenci.<\/p>\n
Srednjovjekovni tekstovi pokazuju da su ljudi vjerovali u vampire najviše zbog izgleda tijela u raspadanju nakon smrti, ka\u017ee Borini.<\/p>\n
Tokom epidemije kuge masovne grobnice \u010desto su otvarane kako bi se sahranile nove \u017ertve kada su se mogla vidjeti tijela u fazi raspadanja, naduvena, sa krvlju koja je isticala iz usta i sa neobjašnjivim otvorom na pokrovu kojim se prekirivalo lice.<\/p>\n
"Sve te odlike vezane su za raspadanje tijela. Ali oni su vidjeli nate\u010deno tijelo, puno krvi i sa otvorom na pokrovu i onda bi zaklju\u010dili da je ta osoba u stvari \u017eiva i da pije krv", ka\u017ee Borini.<\/p>\n
On je dodao da je moderna sudska medicina utvrdila je da naduvavanje ili oticanje tijela nastaje kao posljedica nagomilavanja gasova, dok se teku\u0107ina iz usta pripisuje pritisku unutrašnjih organa koja se raspadaju. Pokrov preko lica "pojele" bi bakterije koje se formiraju u ustima.<\/p>\n
U to vrijeme vjerovalo se da su vampiri bili ti koji su "jeli pokrov" i bacali kletve da se kuga proširi kako bi oni sami oja\u010dali.<\/p>\n
Popularna metoda, posebno u knji\u017eevnosti, ubijanja vampira sa nekim predmetom posred srca nije bila dovoljna, bilo je potrebno staviti kamen ili ciglu u usta te "nemrtve osobe" kako bi umrla od gladi, ka\u017ee Borini.<\/p>\n
Borini vjeruje da se upravo to dogodilo \u017eeni koja ja prona\u0111ena na ostrvu Lazareto, koje je bilo karantin Venecije. Ova \u017eena, starosti oko 60 godina, umrla je od kuge tokom epidemije, kada je umro i \u010duveni slikar Ticijan.<\/p>\n
Kasnije neko je u njena ustav stavio ciglu. Borini ka\u017ee da se prema lomovima na\u010dinjenim tupim predmetima na više od 100 skeleta vidi da je grobnica ponovo otvarana u kasnijoj epidemiji.<\/p>\n
Ovakava reskonstrukcija doga\u0111aja je vjerodostojna, ka\u017ee Pjetro Manu\u010di, potpredsjednik Udru\u017eenja antropologije i etnologije.<\/p>\n
"Sveštenik ili grobar su mo\u017eda stavili ciglu u njena usta, što je tada bilo uobi\u010dajeno ako bi se za nekoga reklo da je vampir", ka\u017ee Manu\u010di.<\/p>\n
Ovaj antropolog, koji nije u\u010destvovao u Borinijevom istra\u017eivanju, ka\u017ee da je u to vrijeme, kada su bakterije bile nepoznate, sujevjerje bilo na\u010din da se ustravljenom stanovništvu objasne talasi kuge koji su odnijeli \u017eivote miliona ljudi tokom srednjeg vijeka. <\/p>\n
Jevreji su tako\u0111e \u010desto optu\u017eivani da šire bolest.<\/p>\n
Hayat.ba<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Italijanski arheolozi pronašli su u blizini Venecije ostatke \u017eene iz 16. vijeka sa ciglom izme\u0111u vilica, što je bio jedan od na\u010dina ubijanja vampira. Legenda o mitskom bi\u0107u koje sisa krv povezano je sa neznanjem ljudi u srednjem vijeku o tome kako se neka bolest širi i šta se dešava sa tijelima nakon smrti, ka\u017eu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49765","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49765","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49765"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49765\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49765"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49765"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49765"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}