{"id":49755,"date":"2009-03-04T10:57:02","date_gmt":"2009-03-04T10:57:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49755"},"modified":"2009-03-04T10:57:02","modified_gmt":"2009-03-04T10:57:02","slug":"sest-misterioznih-otkrica-koje-znanost-ne-moze-objasniti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/04\/sest-misterioznih-otkrica-koje-znanost-ne-moze-objasniti\/","title":{"rendered":"\u0160est misterioznih otkri\u0107a koje znanost ne mo\u017ee objasniti"},"content":{"rendered":"<p>Iako se osje\u0107amo superiornima ljudima koji su \u017eivjeli stolje\u0107ima prije nas, moramo im odati i priznanje. Ostavili su za sobom predmete koje \u010dak ni moderna znanost ne mo\u017ee objasniti. Internet magazin &#8216;Cracked&#8217; donosi nam pregled 6 ludih otkri\u0107a koja znanost ne mo\u017ee objasniti<\/p>\n<p>6. Voynichev rukopis<\/p>\n<p>Radi se o drevnoj knjizi koja je uspjela onemogu\u0107iti sve poku&scaron;aje da se de&scaron;ifrira njen sadr\u017eaj. Knjiga je podijeljena na poglavlja sa dosljednim tekstovima i detaljnim ilustracijama. \u010cini se da je rije\u010d o stvarnom jeziku, ali onom koji nitko prije nije vidio. I vjerojatno ima nekakvo zna\u010denje, no nitko ne zna kakvo. \u010cak se ne zna ni tko je to napisao, niti kada je to\u010dno napisano, pretpostavlja se prije 500 do 600 godina. Od njena otkri\u0107a 1914., ova knjiga bila je objekt intenzivnog prou\u010davanja od strane mnogih kriptografa, uklju\u010duju\u0107i neke od vrhunskih ameri\u010dkih i britanskih vojnih kriptografa. Nitko od njih nije uspio de&scaron;ifrirati niti jednu jedinu rije\u010d knjige. Neki pak tvrde da se radi o obi\u010dnoj prijevari, dok drugi smatraju kako je rije\u010d o tzv. &#8216;glossolaliji&#8217;, &scaron;to je zapravo umjetnost pisanja ne\u010dega &scaron;to je nerazumljivo, a priop\u0107eno je od strane vi&scaron;e sile, poput Boga ili izvanzemaljaca. Knjiga je postala sveti gral kriptografa i povjesni\u010dara, a dobila naziv po rusko-ameri\u010dkom trgovcu knjigama Wilfrid M. Voynichu, koji ju je prona&scaron;ao.<\/p>\n<p>5. Mehanizam Antikythera<\/p>\n<p>Antikythera je zapravo anti\u010dki stroj prona\u0111en na olupini broda u blizini Gr\u010dke koja datira iz 100 godine prije Krista. Mehanizam od bronce i \u017eeljeza, star 2100 godina koji je otkriven 1901. mogao bi se nazvati prvim astronomskim ra\u010dunalom. Sadr\u017ei opremu i strukturu koja nije prona\u0111ena na sli\u010dnim predmetima jo&scaron; 1000 godina. Znanstvenici se ne mogu slo\u017eiti kada je mehanizam napravljen niti tko ga je napravio. Postoje pretpostavke da su stroj napravili Grci jer su instrukcije na njemu pisane na gr\u010dkom, dok drugi pak tvrde kako zapravo dolazi sa Sicilije. Smatra se da je mehanizam napravljen kako bi se predvidjela i otkrilapozicija nebeskih tijela, a neke pretpostavke idu toliko daleko da ka\u017eu kako je to olupina stroja za putovanje kroz vrijeme. Bilo kako bilo, mehanizam Antikythera sadr\u017ei funkcije i opcije koje su za anti\u010dko doba bile potpuna nepoznanica.<\/p>\n<p>4. Cijevi iz Baigonga<\/p>\n<p>U dijelu Kine koji nije naseljen, a zapravo se radi o industrijskom podru\u010dju, postoje tri misteriozna otvora na vrhu lokalne planine koji se ra\u010dvaju dalje u stotine drevnih zahr\u0111alih \u017eeljeznih cijevi. Neke cijevi vode duboko u planinu, dok druge vode do obli\u017enjeg slanog jezera. Dio ih se nalazi i u jezeru, a dio ide uz obalu jezera. Neke od ve\u0107ih cijevi promjera su 40 cm te se \u010dini kako su raspore\u0111ene se namjerom. U \u010demu je stvar? Arheolozi su naime zaklju\u010dili da cijevi datiraju iz kamenog doba. Za\u010dudo, nemaju pukotina iako su stare tisu\u0107ama godina. To sugerira da nisu postavljene pod zemlju samo tako, nego da su imale i neku svrhu. Pretpostavke idu od toga da su cijevi iz Baigonga drevni astronomski laboratorij ili \u010dak pista za lansiranje svemirskih brodova koju su za sobom ostavili vanzemaljci.<\/p>\n<p>3. Divovske kamene kugle s Kostarike<\/p>\n<p>Kostarika i nekoliko okolnih podru\u010dja preplavljeno je divovskim kamenim kuglama. Oblikovane su gotovo savr&scaron;eno, glatke povr&scaron;ine. Neke od njih su prili\u010dno malene, od samo par centimetara u promjeru, dok su druge promjera 2,5 metara i te\u017ee nekoliko tona. Kugle se nalaze posvuda premda njihova svrha nije poznata, ba&scaron; kao ni period kada su nastale.<\/p>\n<p>2. Bagdadske baterije<\/p>\n<p>Baterije su zapravo serija predmeta prona\u0111enih na podru\u010dju mezopotamije, koji datiraju iz stolje\u0107a prije Krista. Kada su ih arheolozi prona&scaron;li, prva pretpostavka bila je da se radi o obi\u010dnim glinenim vr\u010devima. No to je ubrzo odba\u010deno s obzirom da su vr\u010devi sadr\u017eavali bakreni pruti\u0107 te znakove korozije. To zna\u010di da su vjerojatno sadr\u017eavali teku\u0107inu koja je u dodiru s bakrom proizvodila elektri\u010dnu energiju. Ako je to istina, radi se prvim baterijama na svijetu, premda jo&scaron; uvijek nije jasno \u010demu su to\u010dno slu\u017eile.<\/p>\n<p>1. Bloop<\/p>\n<p>1997. znanstvenici su snimili \u010dudan zvuk u oceanu. \u010cudan i vrlo glasan. Toliko glasan da su ga snimila dva mikrofona udaljena 3000 milja. Zbunjeni su ga istra\u017eiva\u010di nazvali &#8216;bloop&#8217;. Osobine zvuka sna\u017eno upu\u0107uju na \u017eivo bi\u0107e, toliko nepogre&scaron;ivo da ve\u0107ina znanstvenika vjeruje kako je njegov izvor neko morsko stvorenje koje se krije u dubokim, hladnim i vje\u010dno tamnim vodama. No da proizvede takvo ne&scaron;to, bi\u0107e bi moralo biti mnogo ve\u0107e od plavetnog kita. Ako je taj organizam sli\u010dan kitu, morao bi povremeno izranjati po zrak, &scaron;to zna\u010di da bi vjerojatno bio vi\u0111en, osim ako ne posjeduje manji aparat za disanje, poput, recimo, slonove surle (a bilo je vrlo mnogo vi\u0111enja takvih \u010dudovi&scaron;ta kroz povijest). Kako god bilo, bloop se nije \u010duo nikad vi&scaron;e nakon ljeta 1997., i ostaje jedna od neobja&scaron;njenih tajni Zemljinih oceana. Nadobudni istra\u017eiva\u010di misterija, re\u0107i \u0107e da zvuk zapravo proizvodi drevno podmorsko \u010dudovi&scaron;te Cthulhu, koje je opisao poznati pisac horora i znanstvene fantastike H.P. Lovecraft.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/dnevnik.hr\/showbizz\/zanimljivosti\/sest-misterioznih-otkrica-koje-znanost-ne-moze-objasniti.html\"><em>Dnevnik.hr<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako se osje\u0107amo superiornima ljudima koji su \u017eivjeli stolje\u0107ima prije nas, moramo im odati i priznanje. Ostavili su za sobom predmete koje \u010dak ni moderna znanost ne mo\u017ee objasniti. Internet magazin &#8216;Cracked&#8217; donosi nam pregled 6 ludih otkri\u0107a koja znanost ne mo\u017ee objasniti 6. Voynichev rukopis Radi se o drevnoj knjizi koja je uspjela onemogu\u0107iti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49755","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49755\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}