Da li je Nikola Tesla zakinut više od ma kojeg nau\u010dnika i izumitelja, jer nijednom nije oven\u010dan Nobelovom nagradom?<\/p>\n
Retko koji istra\u017eiva\u010d je imao toliko velikih otkri\u0107a i uvida, a da su slatke plodove ubrali drugi. Najgor\u010di ukus ostao mu je, svakako, kada su mudre glave u Stokholmu priznanjem okitile Guljelma Markonija za izumevanje radija (prva radio-veza u svetu), iako je to "li\u010dki Prometej" deceniju ranije osmislio (u to vreme Italijan je išao u srednju školu). Nepravda je ispravljena, ali nije u celosti: Vrhovni sud SAD presudio je 1943. da je on "otac radija", a Nobelov komitet je ostao nem (priznanje Markoniju oglašeno 1909. godine)!<\/p>\n
U doma\u0107im glasilima nekoliko puta je raspredano je li ikad bio predlo\u017een, a pominjane su dve godine u kojima je, kako se navodi, obrazlo\u017eenje za najuglednije nau\u010dno odli\u010dje poslato Kraljevskoj akademiji Švedske: prvi put 1915, a drugi put 1937. Mada je cenjeni "Njujork tajms" pohitao da na naslovnoj stranici svoje \u010ditaoce izvesti da \u0107e Nikola Tesla i Tomas Edison, dva ljuta takmaca, podeliti nobelovsku slavu i \u010dek na ravne \u010dasti 1915. godine, što se ispostavilo neta\u010dnim (slavodobitnici su bili otac i sin, Viljem Henri Brag i Lorens Henri Brag).<\/p>\n
U arhivi Kraljevske akademije nema podataka da je srpski genije predlo\u017een, ali u fasciklama nedostaju dva glasa (33 i 34). Šta se u tim koricama nalazilo?<\/p>\n
Zaljubljenik u lik i delo "tvorca elektriciteta", Amerikanac dr Mark Sajfer, u izvanrednoj knjizi "\u010carobnjak" (izdava\u010d "Stilos" iz Novog Sada) opisuje da je Nikolu Teslu tek 1937. nominovao profesor Feliks Erenhaft iz Be\u010da, koji je prethodno kandidovao Alberta Ajnštajna, ali je to odba\u010deno kao zakasnelo, uz obrazlo\u017eenje da su pronalasci genijalni i prete\u010da elektrotehnike.<\/p>\n
Hrvatski akademik i fizi\u010dar Vladimir Par otišao je, prema pisanju ovdašnjeg \u010dasopisa za nove dimenzije nauke "Kroz PROSTOR-VREME" u upravo izašlom \u010detvrtom broju, nekoliko koraka dalje u svojem izvornom nau\u010dnom \u010dlanku "Tesla – vizionar 21. stole\u0107a" ustanovivši da je Nikola Tesla isprednja\u010dio uvidima i izumima u deset slu\u010dajeva kada su Nobelove nagrade uru\u010dene drugima! I za svako zadivljuju\u0107e dostignu\u0107e ponaosob obelodanjuje kada je nastalo, upore\u0111uju\u0107i ga s godinama dodele nobelovskog lovora.<\/p>\n
U najkra\u0107em, naš zemljak je prethodio otkri\u0107u elektrona, radio-veze, rendgenskih zraka, elektronskog mikroskopa, akceleratora \u010destica i linearnog akceleratora, kosmi\u010dkih zraka, indukovane radioaktivnosti, lasera, jonizovane plazme i tranzistora (ili logi\u010dki sklop AND). A šta biste kazali za još nekoliko vrhunskih postignu\u0107a: vakuumska cev, fluoroscentna svetiljka, sateliti u geostacinarnoj orbiti, teledirigovano upravljanje (krstare\u0107a raketa), kriogena te\u010dnost, \u010desti\u010dno oru\u017eje, letelica s vertikalnim uzletanjem, svetska komunikaciona mre\u017ea (Internet) i tako redom?<\/p>\n
Mo\u017ee li se na\u0107i ikoji mislilac, nau\u010dnik, stvaralac i izumitelj koji je više ošte\u0107en od \u010doveka što je svojim genijalnim zamislima i vizionarskim predskazanjima nesebi\u010dno darivao i zadu\u017eio \u010dove\u010danstvo? Za utehu je da je Nikola Tesla zasvagda uvrš\u0107en me\u0111u 12 najblistavijih umova po kojima su prozvane fizi\u010dke jedinice u me\u0111unarodnom sistemu mera (SI). Jedinica za gustinu magnetnog polja (fluks) zove se – tesla.<\/p>\n
Od savremenika nazivan "uglednim fizi\u010darem i izumiteljem", Nikola Tesla vlastitim otkri\u0107ima u elektrotehnici, elektronici, energetici i mašinstvu oli\u010dava sto\u017eer druge tehnološke revolucije u 20. veku.<\/p>\n
Stanko Stojiljkovi\u0107<\/p>\n
Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da li je Nikola Tesla zakinut više od ma kojeg nau\u010dnika i izumitelja, jer nijednom nije oven\u010dan Nobelovom nagradom? Retko koji istra\u017eiva\u010d je imao toliko velikih otkri\u0107a i uvida, a da su slatke plodove ubrali drugi. Najgor\u010di ukus ostao mu je, svakako, kada su mudre glave u Stokholmu priznanjem okitile Guljelma Markonija za izumevanje radija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49753","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49753","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49753"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49753\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}