{"id":49710,"date":"2009-01-17T13:35:19","date_gmt":"2009-01-17T13:35:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49710"},"modified":"2009-01-17T13:35:19","modified_gmt":"2009-01-17T13:35:19","slug":"muska-pamet-i-gore-i-dole","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/01\/17\/muska-pamet-i-gore-i-dole\/","title":{"rendered":"Mu\u0161ka pamet i gore i dole"},"content":{"rendered":"<p>Mu&scaron;karci koji su se na merenjima uspinjali na vi&scaron;e stepenice bistrine uma imali su zdraviju i obilniju spermu, i obratno. <\/p>\n<p>Valjanost spermatozoida zavisi od bistrine uma, a bistrina uma od spermatozoida. Ukoliko vam se u\u010dini da se vrtimo ukrug, vide\u0107ete da to nije ta\u010dno. Istra\u017eivanje sprovedeno na Univerzitetu Novi Meksiko (SAD) pokazalo je da je kakvo\u0107a semene te\u010dnosti podesan pokazatelj mo\u017edanih mo\u0107i!<\/p>\n<p>Mu&scaron;karci koji su se na merenjima uspinjali na vi&scaron;e stepenice bistrine uma imali su zdraviju i obilniju spermu, i obratno. Pokazali su da su, u celini, manje podlo\u017eni obolevanju (re\u0111e pate od sr\u010danih tegoba i Alchajmerove bolesti).<\/p>\n<p>\u017dene su na vol&scaron;eban na\u010din sklone da takve smatraju po\u017eeljnima za podizanje potomstva. Ispostavlja se da su obdarene nedoku\u010divim \u010dulom koje ih vodi ka otpornijim genima.<\/p>\n<p>Biolog i evolucini psiholog D\u017eofri Miler opominje da nije neminovno da iste &bdquo;nasledne jedinice&quot; uti\u010du i na kakvo\u0107u spermatozoida i na inteligenciju. Dve pomenute odlike su se, po svemu sude\u0107i, ispreplele kroz zamr&scaron;enu mre\u017eu uzajamnih upliva nasle\u0111a i sredine razviv&scaron;i se u \u017eensku sposobnost odabiranja parnjaka za razmo\u017eavanje.<\/p>\n<p>Doti\u010dni nau\u010dnik je sa svojim saradnicima uspostavio o\u010diglednu vezu izme\u0111u sperme i razuma. &Scaron;ta su to preduzeli?<\/p>\n<p>Ponovo su prou\u010dili podatke prikupljene jo&scaron; 1985. godine za potrebe procenjivanja posledica vijetnamskog rata na ameri\u010dke vojnike, a osobito delovanja &bdquo;narand\u017eastog praha&quot; (otrovni herbicid koji uni&scaron;tava li&scaron;\u0107e). Trodnevnom telesnom i du&scaron;evnom ispitivanju bila su podvrgnuta 4.402 biv&scaron;a ratnika, a od 425 su uzeti uzorci semene te\u010dnosti. Nakon isklju\u010denja \u010dinilaca koji bi mogli da iskrive kona\u010dnu sliku, kao &scaron;to su starost, upotreba lekova i suzdr\u017eavanje od seksualnog odnosa, tragano je za nekakvom statisti\u010dkom povezano&scaron;\u0107u izme\u0111u koli\u010dine i pokretljivosti spermatozoida i ishoda u nekoliko provera verbalne i aritmeti\u010dke inteligencije.<\/p>\n<p>Na prvi pogled videlo se da je uspostavljena svojevrsna jedna\u010dina: na jednoj strani valjana semena te\u010dnost, a na drugoj bistar um. Nije sasvim jasno, me\u0111utim, za&scaron;to bi pametnjakovi\u0107i morali da imaju zdraviju spermu. D\u017eofri Miler za prvu priliku nudi slede\u0107e tuma\u010denje: verovatno je inteligencija u bliskoj sprezi sa pojedina\u010dnom izdr\u017eljivo&scaron;\u0107u.<\/p>\n<p>\u010casopis &bdquo;Nju sajentist&quot; obelodanio je ranije nalaze izu\u010davanja koje ukazuje da \u017eene podjednako odabiraju pametne mu&scaron;karce i za bra\u010dni \u017eivot i za jednu no\u0107. Zvu\u010di smisleno obja&scaron;njenje da je takav suprug i otac u stanju da zbrine svoju porodicu, ali za&scaron;to je izabranik za jednokratni provod?<\/p>\n<p>I za to D\u017eofri Miler ima odgovor: u igri su dobri geni. Gotovo sve \u017eivotinje usavr&scaron;ile su vlastite crte s kojima su korak ispred takmaca za parenje. Kada probirljive \u017eenke u pti\u010djem svetu biraju svoje mu\u017ejake, ovi se trude da umilno cvrku\u0107u i da lep&scaron;e izgledaju. I kod ljudi telesne odlike otkrivaju mno&scaron;tvo podataka u vezi sa zdravljem i nasle\u0111em budu\u0107eg izabranika, a lepo i skladno lice je na visokoj ceni kod oba pola.<\/p>\n<p>Jedno istra\u017eivanje je, \u010dak, dokazalo da zgodan mu&scaron;karac ima najbolju spermu!<\/p>\n<p>U toku dva miliona godina mena i promena (evolucija) \u017eene su se izve&scaron;tile su procenjivanju odlika mu&scaron;karaca, a jedna od tih je bistrina uma. Maltene polovina \u010dovekovih gena ima svoje prekida\u010de u mozgu, a odlike kao &scaron;to su rasu\u0111ivanje, stvarala&scaron;tvo i smisao za &scaron;alu razvile su jedino zahvaljuju\u0107i \u017eenskoj izbirljivosti.<\/p>\n<p>\u010clanak koji opisuje najnovija saznanja objavljen je u nau\u010dnom \u010dasopisu &bdquo;Inteligencija&quot;, a potpisali su ga D\u017eofri Miler i njegova supruga Rozalind Arden sa Kings koled\u017ea (Velika Britanija).<\/p>\n<p><em>Privla\u010dniji pametnjakovi\u0107i<\/em><\/p>\n<p>U istra\u017eivanju na Univerzitetu Elon (SAD), \u010diji su rezultati obznanjeni ovih dana, ustanovljeno je da je \u017eenama na duge staze va\u017enija izabranikova inteligencija. Vi&scaron;e od 200 u\u010desnica pregledalo je video snimke na kojima je svaki od 15 dobrovoljaca iz ove visoko&scaron;kolske ustanove \u010ditao novine, govorio za&scaron;to bi on bio savr&scaron;eni izbor, bacao frizbi, raspravljao ima li \u017eivota na Marsu&#8230;<\/p>\n<p>Ispostavilo se da &scaron;to je mu&scaron;karac pametniji, to je po\u017eeljniji za dugoro\u010dnu vezu.<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mu&scaron;karci koji su se na merenjima uspinjali na vi&scaron;e stepenice bistrine uma imali su zdraviju i obilniju spermu, i obratno. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49710","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49710"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49710\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}