{"id":49679,"date":"2008-12-18T11:39:27","date_gmt":"2008-12-18T11:39:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49679"},"modified":"2008-12-18T11:39:27","modified_gmt":"2008-12-18T11:39:27","slug":"pcelinji-otrov-apitoksin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/12\/18\/pcelinji-otrov-apitoksin\/","title":{"rendered":"P\u010delinji otrov &#8211; apitoksin"},"content":{"rendered":"<p>Onome ko je napadne, p\u010dela kroz \u017eaoku ubrizga otrov koji sadr\u017ei oko 41 odsto suvih materija<\/p>\n<p>P\u010delinji otrov ili apitoksin, kako mu je zvani\u010dan naziv, jeste sekret funkcije specijalnih \u017elezda p\u010dele radilice. Ove \u017elezde sme&scaron;tene su zadku p\u010dele i sastavni su deo njenog \u017eao\u010dnog aparata. \u017dao\u010dni aparat slu\u017ei p\u010deli za odbranu od neprijatelja. Ona kroz \u017eaoku ubrizga sopstveni otrov onome ko je napadne. <\/p>\n<p>Tek izle\u017eena p\u010dela nema otrova. Od petnaestog dana starosti ima ga u kesici od 0,2 do 0,4 miligrama. Ovu koli\u010dinu zadr\u017eava celog \u017eivota. P\u010delinji otrov je bezbojna, prili\u010dno gusta te\u010dnost jakog mirisa. Reakcija mu je kisela. Sadr\u017ei oko 41 odsto suvih materija. Na vazduhu se brzo stvrdne. U suvom stanju kada se pa\u017eljivo \u010duva dugo zadr\u017eava svoja osnovna svojstva.<\/p>\n<p><strong>Studije svetskih razmera<\/strong><\/p>\n<p>Danas se zna da je p\u010delinji otrov iz vi&scaron;e raznih sastojaka: belan\u010devina, masti, sitnomolekularna organska jedinjenja, minerala, slobodnih aminokiselina i jo&scaron; \u010detiri druge, kao i dosta sastojaka od kojih neki jo&scaron; nisu identifikovani.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se danas zna o lekovitosti p\u010delinjeg otrova? Postoje pisani dokazi da se p\u010delinji otrov kao lek za ljude odavno upotrebljava. Kori&scaron;\u0107en je direktnim ubodima p\u010dele, da bi se polovinom dvadesetog veka po\u010delo njegovo instrumentalno oduzimanje od p\u010dela u mogu\u0107im koli\u010dinama. P\u010delinji otrov se danas ispituje na mnogim institutima i klinikama u svetu. <\/p>\n<p>Samo u Nema\u010dkoj tri instituta rade na ispitivanju p\u010delinjeg otrova. To isto rade u SAD, Rusiji, Bugarskoj, Rumuniji i jo&scaron; nekim zemljama. S obzirom na rezultate ispitivanja, proizvode se i koriste brojni lekovi spravljeni na bazi p\u010delinjeg otrova.<\/p>\n<p><strong>Poma\u017ee i le\u010di<\/strong><\/p>\n<p>Na osnovu velikog broja ispitivanja i dobijenih iskustava u svetu, o kojima se sve vi&scaron;e pi&scaron;e i govori u stru\u010dnoj literaturi, u zvani\u010dnoj i alternativnoj medicini, preparati na bazi p\u010delinjeg otrova poma\u017eu, le\u010de ili spre\u010davaju pojavu mnogih bolesti. <\/p>\n<p>Apitoksin poma\u017ee kod svih vrsta reumatizma, ubla\u017eava zgru&scaron;avanje krvi, blokira ose\u0107aj bola, &scaron;iri kapilare (\u010dime podsti\u010de protok krvi), stimuli&scaron;e sistem za poja\u010dano lu\u010denje hormona hidrokortizona, ima jako antibioti\u010dko delovanje prema nekim patogenim mikroorganizmima, pove\u0107ava koli\u010dinu hemoglobina, podsti\u010de proizvodnju i pove\u0107ava broj belih krvnih zrnaca, kako lokalno tako i uop&scaron;te, sni\u017eava krvni pritisak. <\/p>\n<p>Blagotvoran je kod glaukoma, Alchajmerove bolesti, mi&scaron;i\u0107ne distrofije, razli\u010ditih tumora. U veoma malim dozama budi za&scaron;titne snage organizma (unutra&scaron;nja sekrecija hipofize i nadbubre\u017ene \u017elezde je poja\u010dana pod dejstvom p\u010delinjeg otrova), povoljno deluje na op&scaron;te stanje bolesnika pove\u0107anjem op&scaron;teg tonusa i radne sposobnosti, pobolj&scaron;ava san i apetit, deluje na normalnu izmenu materija u organizmu.<\/p>\n<p><em>Glas Javnosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Onome ko je napadne, p\u010dela kroz \u017eaoku ubrizga otrov koji sadr\u017ei oko 41 odsto suvih materija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49679","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49679"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49679\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}