{"id":49672,"date":"2008-12-10T12:13:52","date_gmt":"2008-12-10T12:13:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49672"},"modified":"2008-12-10T12:13:52","modified_gmt":"2008-12-10T12:13:52","slug":"kako-je-nastao-lepak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/12\/10\/kako-je-nastao-lepak\/","title":{"rendered":"Kako je nastao lepak"},"content":{"rendered":"<p>Jedan od drevnih pronalazaka koji se i danas \u010desto koriste u svim delovima sveta je lepak. Prema nekim arheolo&scaron;kim podacima, lepak je kori&scaron;\u0107en jo&scaron; 4.000 godina pre nove ere<\/p>\n<p>Jedan od drevnih pronalazaka koji se i danas \u010desto koriste u svim delovima sveta jeste lepak. Prema nekim arheolo&scaron;kim podacima, lepak je kori&scaron;\u0107en jo&scaron; 4.000 godina pre nove ere, a na to ukazuju ostaci iskopanih glinenih posuda i drugih predmeta iz tog vremena, na kojima su primetni tragovi lepka pravljenog od biljnog soka. A prema nekim istorijskim podacima, stari Rimljani su lepak pravili od katrana i p\u010delinjeg voska, dok su drevni Grci imali poseban recept za njegovo pravljenje. Neki od sastojaka ovog recepta bili su belance, kosti, mleko, sir, povr\u0107e i mahune.<\/p>\n<p>Iako se lepak neprestano koristio vekovima i milenijumima, tek sredinom 18. veka prvi put je patentiran kao izum. Prema istorijskim podacima, ovaj patent prijavljen je u Engleskoj, a lepak dobijen pomo\u0107u njega pravio se od &#8211; ribe. Od tada su mnogobrojni pronalaza\u010di prijavljivali svoja otkri\u0107a &#8211; smese za lepljenje dobijene na najrazli\u010ditije na\u010dine. Neki od registrovanih lepkova potekli su od gume, \u017eivotinjskih kostiju, &scaron;tirka, proteina ili belan\u010devina dobijenih iz mleka.<\/p>\n<p>Od kraja 18. veka do dana&scaron;njih dana inovatori su nastojali da naprave &scaron;to bolje lepljive materije koje \u0107e \u010dvrsto spojiti dve povr&scaron;ine. U me\u0111uvremenu su otkrili da pojedini sastojci bolje lepe odre\u0111ene materijale, pa su tako nastali lepkovi za drvo, plastiku, gumu&#8230;<\/p>\n<p>Superlepak, ili &bdquo;ludi lepak&quot;, kako se naziva u ponekim zemljama sveta, jeste sinteti\u010dka tvorevina koju je napravio dr Heri Kuver, dok je radio u &bdquo;Kodakovoj&quot; istra\u017eiva\u010dkoj laboratoriji. Posle mnogobrojnih istra\u017eivanja ovaj stru\u010dnjak je 1942. godine digao ruke od svog pronalaska jer je bio &#8211; previ&scaron;e lepljiv.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, devet godina kasnije, dr Kuver, koji je u me\u0111uvremenu postao &scaron;ef istra\u017eiva\u010dkog centra u kompaniji &bdquo;Istmen&quot; u Tenesiju, uz pomo\u0107 svog kolege dr Freda D\u017eojnera re&scaron;io je da ponovo eksperimenti&scaron;e i da od sinteti\u010dke materije napravi efikasan superlepak.<\/p>\n<p>U decenijama koje su usledile nastale su mnogobrojne vrste lepkova, a i danas se razne svetske kompanije utrkuju u pronala\u017eenju najefikasnijih materija za lepljenje. Tako\u0111e, mnogo pa\u017enje posve\u0107eno je i ambala\u017ei kako bi se ovom smesom lepili odre\u0111eni materijali, a ne prsti.<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan od drevnih pronalazaka koji se i danas \u010desto koriste u svim delovima sveta je lepak. Prema nekim arheolo&scaron;kim podacima, lepak je kori&scaron;\u0107en jo&scaron; 4.000 godina pre nove ere<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49672","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49672"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49672\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}