Po prvi put broj ljudi koji govore engleski kao drugi jezik nadmašuje broj onih kojima je to maternji jezik. Stoga se name\u0107e pitanje, šta je danas standardni engleski jezik, odnosno ko to i kako odre\u0111uje, i koliko "engleskih jezika"postoji? <\/p>\n
Engleski jezik je u 20.veku postao najve\u0107i svetski jezik. Bivše britanske kolonije usvojile su ga kao uspešno sredstvo komunikacije, a u celom svetu ga koristi sve ve\u0107i broj ljudi, konstatuje se u analizi britanskog nacionalnog radija BBC<\/em>. <\/p>\n Po prvi put broj ljudi koji govore engleski kao drugi jezik nadmašuje broj onih kojima je to maternji jezik. Stoga se name\u0107e pitanje, šta je danas standardni engleski jezik, odnosno ko to i kako odre\u0111uje, i koliko "engleskih jezika"postoji? <\/p>\n Engleski je ve\u0107 dugo u upotrebi u Indiji kao drugi jezik,što je ostavština britanskih kolonizatora. Isti slu\u010daj je isa mnogim afri\u010dkim zemljama. <\/p>\n Jezi\u010dke posledice kolonijalizma vidljive su i u delovima sveta koji su bili pod kolonijalnom upravom Francuske, Španije i Portugala. <\/p>\n U postkolonijalnom periodu, me\u0111utim, došlo je do globalizacije, najviše zahvaljuju\u0107i tehnološkoj revoluciji, širokoj upotrebi kompjutera i interneta u kojoj je preovladao engleski jezik. <\/p>\n Svi u svetu danas pola\u017eu pravo na engleski jezik. Mo\u017eda je to za neke u Engleskoj neprijatno, ali \u010dinjenica je da se engleski koristi svuda u svetu u razli\u010dite svrhe. <\/p>\n Engleski je sada postao svetski jezik. Ko onda sada odlu\u010duje šta je ispravan engleski i kako ga treba govoriti? <\/p>\n "Oni kojima je engleski prvi, odnosno, maternji jezik,zadu\u017eeni su za njegovu \u010distotu. Oni treba da postave pravila standardnog engleskog jezika koji mogu svi da razumeju. To je osnova. Naglasak nije va\u017ean, kao što neki pogrešno smatraju, ve\u0107 ispravna upotreba jezika" – isti\u010de Bruton Simonds, \u010dlan udru\u017eenja Kralji\u010din engleski jezik i autor knjige "Popravite svoj engleski". <\/p>\n Ono što je za formulaciju standardnog engleskog bitno jeste fleksibilnost, isti\u010de dr. Lalita Murti, predava\u010d lingvistike na Univerzitetu u Jorku. <\/p>\n "Mislim da je stav da su vlasnici engleskog, ljudi koji \u017eive u Engleskoj i kojima je to maternji jezik potpuno prevazi\u0111en. Svi u svetu danas pola\u017eu pravo na engleski jezik. Mo\u017eda je to za neke u Engleskoj neprijatno, ali \u010dinjenica je da se engleski koristi svuda u svetu u razli\u010dite svrhe" – smatra on. <\/p>\n Jezik je, po njegovom uverenju, podlo\u017ean promeni, on je sredstvo komunikacije, a ne nešto što se mo\u017ee konzervirati sa\u010duvati u nepromenjenoj formi. To, me\u0111utim, ne zna\u010di da su svi jezi\u010dki standardi nestali. "Uostalom, ko postavlja te standarde?", pita se dr. Lalita Murti. <\/p>\n "Standardni engleski je najbolje sredstvo komunikacije",tvrdi Ian Brutom Simonds, "jer zadovoljava sve leksi\u010dke i gramati\u010dke uslove za uspešnu komunikaciju". <\/p>\n Sa tim se sla\u017ee i dr. Lalita Murti. <\/p>\n "Suština jezika mora da ostane nepromenjena. To je slu\u010daj i sa engleskim. Ako, na primer, \u010ditate \u010cosera iz 14. veka,svako ko razume engleski mo\u017ee, uz manje ili više napora, da razume i to štivo" – ocenila je ona. <\/p>\n Tako\u0111e, uverena je ona, "svim ljudima u svetu koji koriste engleski jezi\u010dki standardi su potrebni, niko ne \u017eeli da ih se liši, pitanje je samo ko i na osnovu \u010dega te standarde postavlja" – zaklju\u010dila je dr. Lalita Murti, predava\u010d lingvistike na Univerzitetu u Jork. <\/p>\n FoNet<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po prvi put broj ljudi koji govore engleski kao drugi jezik nadmašuje broj onih kojima je to maternji jezik. Stoga se name\u0107e pitanje, šta je danas standardni engleski jezik, odnosno ko to i kako odre\u0111uje, i koliko "engleskih jezika"postoji? <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49669","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49669"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49669\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}