Malo toga se zna o detinjstvu premijera Rusije Vladimira Putina. Me\u0111utim, pojavila se jedna starica iz Gruzije koja tvrdi da mu je majka. Vera Putina (82) izjavila je da je Vladimira, kad je imao 10 godina, dala na usvajanje.<\/p>\n
Danas ova \u017eena \u017eivi od onoga što poseje u svojoj bašti u jednom gruzijskom selu, ali je široke ruke prema svakom gostu, piše britanski list Telegraph.<\/em><\/p>\n Ku\u0107a joj se nalazi u selu Metekhi, u blizini grada Gorija, koji je bio pod kontrolom ruske vojske od avgusta ove godine, tokom konflikta oko Ju\u017ene Osetije.<\/p>\n Mršavoj starici s radni\u010dkim rukama zasijaju plave o\u010di kad govori o tome ko je.<\/p>\n "Bila sam ponosna što imam sina koji je bio predsednik Rusije. Od rata naovamo, sram me je", ka\u017ee Vera.<\/p>\n Pri\u010da i kako je, kad ga je 1999. godine videla na televiziji, bila uverena da je to njen sin.<\/p>\n Njenu pri\u010du podipiru i drugi seljani, isti\u010du\u0107i kako je Vladimir tu \u017eiveo od druge do desete godine, kad je poslat dedu i baki u Okhjor u Rusiji.<\/p>\n U školskim registrima obli\u017enjeg grada Caspija stoji da je Vladimir Putin tu poha\u0111ao školu od 1959. do 1960. godine i da je po nacionalnosti Gruzijac.<\/p>\n Ipak, iz Kremlja negiraju ovu mogu\u0107nost. Putinov portparol Dmitrij Peskov izjavio je da ova pri\u010da nije istinita. <\/p>\n "Uopšte ne odgovara stvarnosti, sve je izmišljeno", rekao je Paskov.<\/p>\n Putin u svojoj biografiji "Prva osoba" piše da je bio sin tvorni\u010dke radnice i bivšeg servisera sovjetske mornarice, a da je svoje detinjstvo proveo u Sankt Petersburgu.<\/p>\n Putin je naveo i da je njegov ded Spiridon Putin bio Lenjinov i Staljinov li\u010dni kuvar, kao i da su mu oba roditelja umrla od raka, majka 1998. a otac 1999. godine. <\/p>\n Prema re\u010dima Vere Putine, Vladimirov otac bio je ruski mehani\u010dar Platon Privalov sa kojim je zatrudnela dok je bio o\u017eenjen drugom \u017eenom.<\/p>\n Ona tvrdi da je njen sin, kojeg zove nadimkom "Vova" ro\u0111en 7. oktobra 1950. godine, što je ta\u010dno dve godine pre poznatog Putinovog datuma ro\u0111enja.<\/p>\n Vera se, ka\u017ee, 1952. godine udala za gruzijskog vojnika Giorgija Osepahvilija i preselila u Gruziju sa sinom.<\/p>\n U decembru 1960. morala je da ga pošalje dedu i baki u Rusiju, zbog pritisaka koje je imala od strane mu\u017ea.<\/p>\n Nakon toga Vera veruje da su ga usvojili ljudi iz Sant Petersburga, te da su oni "roditelji" koje opisuje u svojoj knjizi.<\/p>\n "Spremna sam na DNK test, ako on \u017eeli", ka\u017ee starica.<\/p>\n Šura Gabinašvili, bivša seoska u\u010diteljica u Metekhiju, tvrdi da je Vladimiru predavala ruski jezik izme\u0111u 1958. i 1960. godine.<\/p>\n Tako\u0111e, pri\u010da kako je dobijala pretnje smr\u0107u ako to otkrije javnosti.<\/p>\n "Vova" joj je ostao u se\u0107anju kao "izuzetno bistar de\u010dak, najpametniji u razredu".<\/p>\n Ka\u017ee kako je voleo ruske pri\u010de i da mu je ruski bio najdra\u017ei predmet. Voleo je i pecanje i rvanje. Bio je najni\u017ei u razredu, ali je \u017eeleo pobe\u0111ivati u svemu.<\/p>\n Stru\u010dnjaci u Moskvi su utvrdili da je pored Vere na crno-beloj fotografiji koju \u010duva zaista ruski premijer, dok Putinova slu\u017eba za odnose javnoš\u0107u sve to naziva medijskom manipulacijom. <\/p>\n Vera je spremna da svojom pri\u010dom popuni evidentne rupe u Vladimirovoj pri\u010di o prošlosti, ali više nije zainteresovana da razgovara sa novinarima.<\/p>\n Mondo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Malo toga se zna o detinjstvu premijera Rusije Vladimira Putina. Me\u0111utim, pojavila se jedna starica iz Gruzije koja tvrdi da mu je majka. Vera Putina (82) izjavila je da je Vladimira, kad je imao 10 godina, dala na usvajanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49667","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49667","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49667"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49667\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49667"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49667"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49667"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}