Poslovica ka\u017ee da "izme\u0111u ljubavi i mr\u017enje postoji jedva vidljiva linija", a najnovija skeniranja takozvanog "kruga mr\u017enje" u mozgu potvrdila su sli\u010dnost izme\u0111u ove dve sna\u017ene emocije.<\/p>\n
I dok su, kako se veruje, zaljubljeni partneri manje racionalni, najnovija skeniranja pokazuju da je mr\u017enja hladna i izuzetno prora\u010dunata.<\/p>\n
Neurolog Semir Zeki sa Univerzitetskog koled\u017ea u Londonu, koji je ve\u0107 napravio "mapu" nervnog podru\u010dja koje je anga\u017eovano u romanti\u010dnim i materinskim ose\u0107anjima, u saradnji sa kolegom D\u017eonom Romajom, odabrao je 17 osoba koje su iskazivale sna\u017enu mr\u017enju prema drugoj osobi – naj\u010deš\u0107e prema bivšoj ljubavi ili kolegi s posla.<\/p>\n
Osobe su popunjavale upitnik koji treba da poka\u017ee nivo mr\u017enje a za taj ogled one su istra\u017eiva\u010dima obezbedili fotografije svojih neprijatelja ali i fotografije tri manje provokativne osobe.<\/p>\n
Svaka od anketiranih osoba 16 sekundi je posmatrala odabrane fotografije a skener je snimao aktivnosti u njihovom mozgu. Upore\u0111uju\u0107i njihovo reagovanje na gledanje fotografije osobe koju mrze sa fotografijom neutralne osobe, istra\u017eiva\u010di su precizno identifikovali neurološko podru\u010dje u mozgu koje aktiviramo kad ose\u0107amo sna\u017enu mr\u017enju.<\/p>\n
Rezultati su ukazali na dva regiona mozga koje naš "centar za mr\u017enju" deli sa "ljubavnim centrom" – to su "putamen" i "insularni coretex" ili "insula".<\/p>\n
Smatra se da se putamen koristi da se telo pripremi na pokret – zato je mogu\u0107e da se on aktivira ili da obezbedi zaštitu osobe koja je predmet ljubavi ili pak da ga pripremi za agresivno ponašanje omra\u017eene osobe.<\/p>\n
Insula je, pak, povezana sa ose\u0107anjem teskobe poput ljubomore.<\/p>\n
Ipak, postoji suštinska razlika. Podru\u010dja frontalnog korteksa, koja su "zadu\u017eena" za prosu\u0111ivanje i razumno delovanje, manje su aktivna kad se gleda fotos ljubavnika ili ljubavnice u pore\u0111enju sa nekim ko je "neutralan" – što zna\u010di da ima manje izgleda da \u0107e biti kriti\u010dni prema partneru.<\/p>\n
Kod osoba ispunjenih mr\u017enjom, ipak, pokazuje se izvesna redukcija aktivnosti u tom delu mozga dok su ostali delovi ostali aktivni.<\/p>\n
\u010covek mo\u017ee da koristi ovo podru\u010dje mozga da bi prosudio o posledicama svojih postupaka ali i da predvidi ponašanje omrznute osobe.<\/p>\n
"U ljubavi, svoje ose\u0107aje šaljete ‘na odmor’ i predajete se toj osobi ali kad je o mr\u017enji re\u010d, morate biti potpuno prisebni i promišljeni u preduzimanju svakog koraka" – uporio je Zeki a prenosi \u010dasopis Sajens.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su ustanovili da je koli\u010dina aktivnosti mozga u srazmeri sa stepenom mr\u017enje koju je osoba prethodno priznala u popunjavanju upitnika.<\/p>\n
Zeki tvrdi da \u0107e sli\u010dno skemniranje mozga i "centra za mr\u017enju" jednog dana moglo da se koristi u sudskoj praksi jer se mo\u017ee ustanoviti koliku je mr\u017enju prema \u017ertvi ose\u0107ala osoba osumnji\u010dena za zlo\u010din.<\/p>\n
U ne tako dalekoj budu\u0107nosti, uveren je Zeki, skeniranje aktivnosti mozga pomo\u0107i\u0107e da se razlikuje mr\u017enja prema grupi ljudi od mr\u017enje prema odre\u0111enoj osobi – na primer, rasna ili mr\u017enja prema odre\u0111noj nacionalnosti.<\/p>\n
FoNet<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Poslovica ka\u017ee da "izme\u0111u ljubavi i mr\u017enje postoji jedva vidljiva linija", a najnovija skeniranja takozvanog "kruga mr\u017enje" u mozgu potvrdila su sli\u010dnost izme\u0111u ove dve sna\u017ene emocije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49655","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49655","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49655"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49655\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49655"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49655"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49655"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}