Kad se u ruke uzmu šestar i lenjir, kao što je to iz \u010diste radoznalosti uradio Milovan Matijevi\u0107, poznati IT analiti\u010dar, Beograd postaje osa oko koje se "vrte" vropske prestonice. <\/p>\n
![\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/36\/beograd.jpg\")
Odavno se zna da Beograd ima retko dobar geografski polo\u017eaj, da je "raskrsnica puteva i civilizacija" i verna slika planete (kako je pokazao \u010duveni balon "Beograd je svet"). Me\u0111utim, kad se u ruke uzmu šestar i lenjir, kao što je to iz \u010diste radoznalosti uradio Milovan Matijevi\u0107, poznati IT analiti\u010dar, Beograd postaje i osa oko koje se evropske prestonice "vrte". <\/p>\n
Pošao je Matijevi\u0107 od besprekorne geometrije kao valjanog argumenta za taj ve\u0107ini nas nevidljivi potencijal Beograda, a izazvao nevericu mnogih, u prvom trenutku i samog sebe. Beograd kao zenica oka, krunica cveta ili jedan od organa Leonardovog Vitruviana, isplivali su iz potisnute geografije. <\/p>\n
Najpre su se, sa centrom u Beogradu, nametnula tri koncentri\u010dna kruga. Prvi, na svega 350 kilometara udaljenosti od našeg glavnog grada "grli" \u010dak devet dr\u017eava, koncentracija kakve ni u jednom drugom regionu nema. Na distanci od oko 500 kilometara "zaseli" su Be\u010d, Ljubljana i Bukurešt, a tre\u0107i krug spaja Prag, Minhen, Rim, Atinu, Istanbul, Kišnjev, Odesu, Varšavu… Još neverovatnije je postojanje izuzetno pravilnih pravaca Minhen-Istambul, Rim-Odesa, Varšava-Mediteran, blizu Atine, svi prolaze baš kroz Beograd. Rim i Istambul se nalaze na krugu \u010diji je centar u Varšavi, a ako se vrh šestara postavi u Mediteran u pravilnom luku spajaju se Minhen i Kišnjev. I eto ga Beograd centar Ju\u017ene Evrope, tvrdi Matijevi\u0107. <\/p>\n
Ako na krugu od 800 kilometara od Beograda primenite dobro znanu de\u010dju igru postavljaju\u0107i vrh šestara u blizinu evropskih metropola, dobi\u0107ete još neverovatniju sliku. Beograd je krunica cveta na \u010dije izuzetno pravilne latice krase ni manje ni više nego jedan Rim, Istambul, Odesa, Kišnjev, Varšava i Minhen. <\/p>\n
\u010carolija ne prestaje ni kad se u ruke uzme lenjir. Besprekorno pravilne dijagonale me\u0111u pomenutim gradovima stvaraju pravu pravcatu zvezdu. "Jedino se Atina malo izmakla, pa umesto Davidove zvezde dobijamo petokraku. Beograd opet u osnovi. Mesto šestog temena je u Mediteranu. Moja supruga se šali da tu definitivno treba tra\u017eiti Atlantidu", objašnjava za "Blic" Matijevi\u0107. <\/p>\n
Dosetio se on i da u petokraku postavi \u010duvenog demonstratora proporcionalnosti ljudske figure, Leonardovog Vitruviana. Beograd u tom slu\u010daju dolazi na zgodno mesto, ali ne predstavlja ta\u010dku plodnosti, kako bi ve\u0107ina pomislila, ve\u0107 je to bolje nazvati "\u010dirom na zadnjici", smatra on. <\/p>\n
"Neki \u0107e pomislili da to i nije pozitivna odrednica za naš ‘grad budu\u0107nosti’, ali sve podse\u0107a na onu šalu u kojoj ljudski organi ve\u0107aju ko \u0107e biti glavni", pri\u010da dalje Matijevi\u0107 dok uz smeh prepri\u010dava poznatu dosko\u010dicu, u kojoj zadnjica zahvaljuju\u0107i svojoj sujeti i inatu postaje šef celog organizma. <\/p>\n
Bez sve šale, ka\u017ee Matijevi\u0107, Beograd ima centralnu poziciju potrebnu velikim stranim kompanijama. Veliki poslovi koji su nameravali da u\u0111u u region i predstavništva svih ozbiljnih svetskih firmi koncentrisali su se najpre u Budimpešti, koja je iskoristila priliku duge izolacije Beograda. Me\u0111utim, podela dr\u017eava na Balkanu i naglo pove\u0107anje njihovog broja stvorila je novi, subregion \u010diji je Beograd prirodni i logi\u010dni centar. <\/p>\n
"Veliki broj naših suseda su manje dr\u017eave i po broju stanovnika i po površini, a prednost Beogradu u odnosu na Budimpeštu je i nepostojanje jezi\u010dke i kulturološke barijere prama zamljama u regionu. Stranci prepoznaju Beograd kao pozitivno mesto, \u017emure na sve njegove nedostatke", ukazuje Matijevi\u0107.<\/p>\n
Blic<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad se u ruke uzmu šestar i lenjir, kao što je to iz \u010diste radoznalosti uradio Milovan Matijevi\u0107, poznati IT analiti\u010dar, Beograd postaje osa oko koje se "vrte" vropske prestonice. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49636","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49636"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49636\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}