{"id":49635,"date":"2008-11-07T11:19:13","date_gmt":"2008-11-07T11:19:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49635"},"modified":"2008-11-07T11:19:13","modified_gmt":"2008-11-07T11:19:13","slug":"tesko-je-biti-gering","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/11\/07\/tesko-je-biti-gering\/","title":{"rendered":"Te\u0161ko je biti Gering"},"content":{"rendered":"<p>Betina Gering je pobegla od ku\u0107e sa 13 godina, \u017eivela u promiskuitetnoj hipi komuni u Indiji, a potom pobegla u SAD gde se podvrgla sterilizaciji. To je objasnila poku&scaron;ajem bekstva od zaostav&scaron;tine koju je dobila uz porodi\u010dno prezime.<\/p>\n<p>Ujak njenog oca bio je ozlogla&scaron;eni nacisti\u010dki vojni lider Herman Gering. Zamenik nacisti\u010dkog diktatora Adolfa Hitlera, Gering je bio na \u010delu Luftvafea i glavni arhitekta &quot;kona\u010dnog re&scaron;enja jevrejskog pitanja&quot; &#8211; plana za istrebljenje evropskih Jevreja.<\/p>\n<p>Betina Gering, u nastojanju da sa sebe spere ukaljanu pro&scaron;lost porodice, do&scaron;la je nedavno u Izrael da na filmskom festivalu u A&scaron;helonu prika\u017ee film o svom prijateljstvu sa \u017eenom \u010diji su roditelji, ali ne i brat, pre\u017eiveli holokaust.<\/p>\n<p>Film &quot;Bloodlines&quot; je, kako navodi AP, pri\u010da o emotivnom susretu Betine Gering sa Rut Ri\u010d, australijskom umetnicom \u010dijeg su brata ubili nacisti, a \u010diji su roditelji iz holokausta iza&scaron;li skrhani.<\/p>\n<p>Betina Gering je u jednom intervjuu ispri\u010dala da je jedino zahvaljuju\u0107i dru\u017eenju sa Rut Ri\u010d i suo\u010davanjem sa bolom gnevne \u017ertve, mogla da se oslobodi \u017eivota obele\u017eenog krivicom.<\/p>\n<p>&quot;Zavirila sam u najmra\u010dniju tamu i nije ostalo ni&scaron;ta zastra&scaron;uju\u0107e.<\/p>\n<p>Kona\u010dno sam to shvatila. To je bila najtemeljnija terapija&quot;, ispri\u010dala je 52-godi&scaron;nja Betina Gering, koja se danas bavi orijentalnom medicinom.<\/p>\n<p>Herman Gering je usvojio njenog oca Hajnca, kada je njegov otac umro.<\/p>\n<p>Hajnc je po&scaron;ao Geringovim stopama i postao pilot Luftvafea. Oboren je nad Sovjetskim Savezom, a kada se 1952. iz zato\u010deni&scaron;tva vratio u Nema\u010dku, saznao je da su njegova dva brata izvr&scaron;ila samoubistvo i da je porodi\u010dno bogatstvo nestalo.<\/p>\n<p>Herman Gering je u Nirnber&scaron;kom procesu 1946. godine osu\u0111en na smrt zajedno sa jo&scaron; 11 nacista koji su bili na visokim polo\u017eajima. Dan uo\u010di planiranog pogubljenja, izvr&scaron;io je samoubistvo progutav&scaron;i u svojoj \u0107eliji pilulu s otrovom.<\/p>\n<p>Betina Gering je ispri\u010dala da njen otac, koji je umro 1981, nikada nije govorio o holokaustu niti o ozlogla&scaron;enom ujaku. Ali njena baka je bila manje diskretna &#8211; obo\u017eavala je Geringa. Bila je na \u010delu Crvenog krsta u nacisti\u010dkoj Nema\u010dkoj, dru\u017eila se sa visokim zvani\u010dnicima re\u017eima i vi&scaron;e puta se fotografisala sa Hitlerom.<\/p>\n<p>&quot;Kada bismo na televiziji zajedno gledale dokumentarac o holokaustu, vikala bi &#8216;to su sve la\u017ei, to se nije dogodilo'&quot;, ispri\u010dala je Betina Gering koja je, kao mlada, osudila sistematsko istrebljenje &scaron;est miliona Jevreja.<\/p>\n<p>Kada je imala 13 godina, presekla je sve veze sa porodicom. Postala je hipik a potom i komunista i obi&scaron;la svet. Njeno tinejd\u017eersko doba obele\u017eila je droga, a u tre\u0107oj deceniji \u017eivota imala je tri nervna sloma.<\/p>\n<p>Pre nego &scaron;to se preselila u SAD gde i danas \u017evi, boravila je u Indiji gde je bila sledbenica nju-ejd\u017e gurua O&scaron;oa, zagovornika slobodne ljubavi. Udala se i promenila prezime.<\/p>\n<p>Ipak, tvrdi da nikako ne uspeva da se otrese duha njenog praujaka, kojeg vidi svaki put kada se pogleda u ogledalu. &quot;O\u010di, jagodice, profil. Izgledam isto kao on. Vi&scaron;e ja li\u010dim na njega nego njegova \u0107erka&quot;.<\/p>\n<p>Najdrasti\u010dniji potez koji je u\u010dinila bio je kada je u 30. godini odlu\u010dila da pove\u017ee jajovode kako ne bi mogla da ima decu, strahuju\u0107i da bi mogla da rodi monstruma.<\/p>\n<p>&quot;Nisam \u017eelela da nastavim porodi\u010dnu lozu. Nisam \u017eelela da se rodi jo&scaron; neki Gering.&quot; I njen jedini ro\u0111eni brat se sterilizovao. &quot;Sve je to deo krivice&quot;, objasnila je ona.<\/p>\n<p>Betina Gering prvi put ovih dana boravi u poseti Izraelu. U Jerusalimu je obi&scaron;la Jad Va&scaron;em, muzej \u017ertava holokausta, gde je gledala snimke Hermana Geringa sa su\u0111enja u Nirnbergu, sa, kako je rekla, &quot;manje bola nego ikada&quot;.<\/p>\n<p>&quot;Sada lak&scaron;e prihvatam ono &scaron;to jesam, &scaron;ta god da to obuhvata: i dobro, i lo&scaron;e i ru\u017eno.&quot;<\/p>\n<p><em>AP\/Beta<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Betina Gering je pobegla od ku\u0107e sa 13 godina, \u017eivela u promiskuitetnoj hipi komuni u Indiji, a potom pobegla u SAD gde se podvrgla sterilizaciji. To je objasnila poku&scaron;ajem bekstva od zaostav&scaron;tine koju je dobila uz porodi\u010dno prezime.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49635","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49635"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49635\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}