\u017denski dlanovi sadr\u017ee više bakterija nego muški, a svi mi na dlanovima nosimo mnogo ve\u0107i broj mikroorganizama nego što se dosad pretpostavljalo, tvrde nau\u010dnici \u010dija je studija objavljena u SAD.<\/p>\n
Nau\u010dnici sa univerziteta Kolorado u Bulderu utvrdili su da se na prosje\u010dnom dlanu nalazi oko 150 raznih vrsta bakterija, rekao je biolog Noa Firer, jedan od koautora tih radova. Iako su nau\u010dnici identifikovali više od 4700 raznih vrsta bakterija na 102 ruke 51 sudionika, samo pet vrsta primije\u0107eno je na svim rukama. <\/p>\n
– Velik broj razli\u010ditih vrsta otkrivenih na rukama u\u010desnika bio je veliko iznena\u0111enje, baš kao i \u010dinjenica da na rukama \u017eena \u017eive raznovrsnije bakterije nego na rukama muškaraca – ka\u017eu nau\u010dnici \u010dija je studija objavljena u Analima Ameri\u010dke nacionalne akademije nauka. <\/p>\n
Oni misle da va\u017enu ulogu u tome mo\u017ee imati i pH ko\u017ee, jer muškarci \u010desto imaju kiseliju ko\u017eu od \u017eena. Druga istra\u017eivanja pokazala su da je raznovrsnost faune mikroba manja u kiselijim sredinama. <\/p>\n
Ovoj razli\u010ditosti, mo\u017eda, pridonosi i \u010dinjenica da se muške i \u017eenske ruke ne znoje jednako. Usto, \u017eene \u010deš\u0107e koriste kreme nego muškarci, debljina ko\u017ee i stvaranje hormona tako\u0111e su razli\u010diti u muškaraca i \u017eena. <\/p>\n
Nau\u010dnici su tako\u0111e otkrili da na istoj osobi dlan desne i lijeve ruke imaju samo 17 posto istih bakterija. <\/p>\n
Istra\u017eivanje tako\u0111e pokazuje da redovno pranje ruku ne uti\u010de na mnoge bakterije. Broj nekih vrsta bakterija nakon pranja ruku se smanjuje, dok se broj drugih pove\u0107ava, ka\u017eu autori istra\u017eivanja, naglašavaju\u0107i da je dobro ruke prati antibakterijskim sapunom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017denski dlanovi sadr\u017ee više bakterija nego muški, a svi mi na dlanovima nosimo mnogo ve\u0107i broj mikroorganizama nego što se dosad pretpostavljalo, tvrde nau\u010dnici \u010dija je studija objavljena u SAD.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49633","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49633"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49633\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}