Stari Feni\u010dani su mo\u017eda pomalo zaboravljeni, ali nisu nestali. Rimljani su pre mnogo vekova uništili najve\u0107i feni\u010danski grad Kartaginu, me\u0111utim, nove geneti\u010dke studije ukazuju da jedan od 17 ljudi koji \u017eive oko Sredozemnog mora verovatno vodi poreklo od tih starih moreplovaca.<\/p>\n
Feni\u0107ani su dobili ime po ljubi\u010dastoj boji visokog kvaliteta, kojom su bojili tkanine i tajnu proizvodnje sebi\u010dno \u010duvali. Boja se dobijala iz školjki, a cena haljina je bila toliko visoka da su ih mogli kupiti samo najbogatiji. Grci su ih nazvali Phoiniki ili ljubi\u010dasti.<\/p>\n
Oni sebe nisu zvali Feni\u010danima, ve\u0107 Sidoncima, po Sidonu, jednom od njihova dva najva\u017enija grada, koji je le\u017eao severno od Tira, u današnjem Libanu.<\/p>\n
Ostavili su \u010dove\u010danstvu u nasle\u0111e i prvi alfabet mada im neki to osporavaju ali su pre svega bili drevni moreplovci i trgovci, koji su širili svoju kulturu po zemljama regiona.<\/p>\n
Osnovali su kolonije u svakom delu Sredozemnog mora. I Kadiz u Španiji i Marsej u Francuskoj i ve\u0107ina gradova na Sardiniji i Korzici, i Kartagena na severnoj obali Afrike, sve su to bile feni\u010danske naseobine mnogo pre nego što su pripadale Grcima i Rimljanima.<\/p>\n
No, izgleda da je njihovo postojanje, posle serije poraza od rimske vojske, izbeledelo u istoriji.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di, koje je predvodio Kris Tajler-Smit sa jednog engleskog instituta utvrdili su "feni\u010danski genetski kod" samo na osnovu muškog Y hromozoma.<\/p>\n
Oni su najpre istra\u017eivali one delove "Biblije" i gr\u010dkih i rimskih istori\u010dara u kojima su se pominjali Feni\u010dani, kako bi utvrdili gde su se sve nalazili feni\u010danski gradovi i kolonije.<\/p>\n
Nakon toga su uporedili gene stanovnika tih oblasti sa genima ljudi koji \u017eive u drugim mediteranskim zajednicama u kojima nije bilo feni\u010danskih naselja.<\/p>\n
Uspeli su da prona\u0111u razlike u Y hromozomu, koje su se pojavljivale samo kod stanovnika oblasti u kojima su \u017eiveli Feni\u010dani, što predstavlja više od šest odsto tamošnje populacije.<\/p>\n
"Kada smo po\u010deli, nismo ništa znali o genetici Feni\u010dana. Naš jedini vodi\u010d bila je istorija: znali smo gde su i gde nisu \u017eiveli.<\/p>\n
Me\u0111utim, ispostavilo se da je to bilo dovoljno, uz pomo\u0107 moderne genetike, da u\u0111emo u trag nestalom narodu", izjavio je za AP Tajler-Smit.<\/p>\n
Danijel Plat iz IBM Kompjutersko-biološkog centra je dodao da su ti "rezultati va\u017eni, jer pokazuju da se fenièanska naselja obele\u017eena posebnim geneti\u010dkim potpisom razlikuju od bilo kojih drugih, koji su u istoriji bili na meti trgovinskih i drugih ekspanzija".<\/p>\n
"Ovo dokazuje da su ta naselja, od kojih su neka potrajala stotinama godidna, ostavila genetsku zaostavštinu koja je istrajala do današnjih dana", rekao je Plat.<\/p>\n
Iako to nije bilo deo njihovog istra\u017eivanja, nau\u010dnici ka\u017eu da su takoðe pronašli genetske tragove kretanja starih Grka po Mediteranu.<\/p>\n
Predlo\u017eili su da bi sli\u010dnim studijama mogao da bude utvr\u0111en geneti\u010dki uticaj vojske Aleksandra Velikog u Aziji i Indiji, mongolskih osvajanja Evrope, kao i širenja Vikinga.<\/p>\n
Istra\u017eivanje, koje je podr\u017eao magazin Nacionalna geografija i IBM, kao deo istra\u017eivanja o ljudskim migracijama tokom istorije, objavljeno je u Ameri\u010dkom \u017eurnalu o ljudskoj genetici.<\/p>\n
Beta<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stari Feni\u010dani su mo\u017eda pomalo zaboravljeni, ali nisu nestali. Rimljani su pre mnogo vekova uništili najve\u0107i feni\u010danski grad Kartaginu, me\u0111utim, nove geneti\u010dke studije ukazuju da jedan od 17 ljudi koji \u017eive oko Sredozemnog mora verovatno vodi poreklo od tih starih moreplovaca.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49631","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49631"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49631\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}