Mitski rudnici kralja Solomona koji su, prema legendi, bili prepuni zlata i dijamanata, mo\u017eda su sadr\u017eali samo obi\u010dan bakar, navodi se u zaklju\u010dcima nakon iskopavanja u Jordanu, koje objavljuje Ameri\u010dka akademija nauka.<\/p>\n
Rudnici bakra u Hirbet en-Nahasu, u neplodnoj i pustoj oblasti ju\u017eno od Mrtvog mora, poti\u010du iz 10. veka pre nove ere. To odgovara periodu vladavine legendarnog kralja Davida, i njegovog naslednika kralja Solomona, koji se pominju u Bibliji.<\/p>\n
Novom analizom uz pomo\u0107 ugljenika, utvr\u0111eno je da je gvozdeno doba u tom podru\u010dju Jordana po\u010delo 300 godina ranije nego što se do sada verovalo, prenosi agencija Frans pres.<\/p>\n
Metali izva\u0111eni iz rudnika mo\u017eda su omogu\u0107ili kralju da pokrene brojne ambiciozne projekte izgradnje, u koje spada podizanje hrama u Jerusalimu, ka\u017ee arheolog Tomas Levi sa kalifornijskog univerziteta, jedan od glavnih autora studije, uz Jordanca Muhameda Nad\u017eara.<\/p>\n
U iskopavanjima na tom mestu otkriveni su tragovi metalurških aktivnosti iz 9. veka pre nove ere, što bi moglo da potvrdi biblijsku pri\u010du o Edomitima.<\/p>\n
Edomiti su \u017eiveli u dolini Edom, u kojoj se i nalaze rudnici, a bili su neprijatelji starog Izraela.<\/p>\n
U arheološkim iskopavanjima 2002. godine, izva\u0111eni su uzorci drvenog uglja koji su le\u017eali na dubini od šest metara, ispod otpada nastalog eksploatacijom rudnika.<\/p>\n
Nau\u010dnici smatraju da su rudarske aktivnosti po\u010dele ranije nego što se do sada mislilo, ve\u0107 oko 10. veka pre nove ere.<\/p>\n
Odre\u0111ivanje starosti rudnika u Hirbet en-Nahasu ve\u0107 godinama je predmet kontroverze. Tokom 1930-ih godina, zagovornici biblijske arheologije nastojali su da svoja otkri\u0107a vremenski usklade sa pri\u010dama iz Biblije.<\/p>\n
Ameri\u010dki arheolog Nelson Glik je na taj na\u010din u\u010dinio popularnom teoriju o Solomonovim rudnicima, veruju\u0107i da ih je ve\u0107 pronašao u Hirbet en-Nahasu.<\/p>\n
Njegova teza je 1980-ih godina dovedena u pitanje, kada su britanski arheolozi zaklju\u010dili da obrada metala u tom podru\u010dju nije po\u010dela pre 7. veka pre nove ere.<\/p>\n
Nau\u010dnici su u tim rudnicima bakra našli i egipatske artefakte iz 10. veka pre nove ere, što odgovara periodu kada je proizvodnja bakra znatno poreme\u0107ena. Otkri\u0107e bi moglo da ima veze sa vojnim upadom faraona Šešonka Prvog, krajem 10. veka pre nove ere, koji se pominje u biblijskim tekstovima.<\/p>\n
"Radi se o dokazima koji najbolje pokazuju da su kompleksne zajednice postojale u 10. i 9. veku pre nove ere", istakao je Tomas Levi.<\/p>\n
"Ova otkri\u0107a ponovo pokre\u0107u debatu o verodostojnosti biblijskih tekstova u vezi sa doga\u0111ajima iz tog doba", dodao je on.<\/p>\n
Prema njegovim re\u010dima, nau\u010dnici \u0107e sada pokušati da ustanove ko je kontrolisao industriju bakra – kralj David i njegov sin kralj Solomon ili edomitske vo\u0111e.<\/p>\n
"Ne mo\u017eemo da verujemo svemu što piše u Bibliji, ali ovo istra\u017eivanje je dokaz o poklapanju nau\u010dnih i arheoloških zaklju\u010daka sa biblijskim tekstovima", rekao je Levi.<\/p>\n
Beta<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mitski rudnici kralja Solomona koji su, prema legendi, bili prepuni zlata i dijamanata, mo\u017eda su sadr\u017eali samo obi\u010dan bakar, navodi se u zaklju\u010dcima nakon iskopavanja u Jordanu, koje objavljuje Ameri\u010dka akademija nauka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49630","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49630"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49630\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}