{"id":49626,"date":"2008-10-30T11:21:48","date_gmt":"2008-10-30T11:21:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49626"},"modified":"2008-10-30T11:21:48","modified_gmt":"2008-10-30T11:21:48","slug":"cudoviste-u-amazonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/10\/30\/cudoviste-u-amazonu\/","title":{"rendered":"\u010cudovi\u0161te u Amazonu?"},"content":{"rendered":"<p>Ogroman dvono\u017eac, dva metra visok, prekriven krznom, luta amazonskom d\u017eunglom, tvrde uro\u0111enici. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici su podeljeni ali ne osporavaju mogu\u0107nost da je re\u010d o poslednjem primerku lenjivca \u010dija je vrsta izumrla pre 10.000 godina.<\/p>\n<p>Za sada samo mo\u017eete da zamislite: dlakavo, dva metra visoko \u010dudovi&scaron;te, kre\u0107e se lagano i trapavo, re\u017ei i zaudara na smrt, kr\u010di sebi put kroz polutamu pod kro&scaron;njama drve\u0107a i isprepletanim lijanama nepristupa\u010dne d\u017eungle Amazona.<\/p>\n<p>Amazonski Indiosi, uro\u0111eni\u010dki starosedeoci Brazila, potisnuti u nepristupa\u010dne predele pred najezdom osvaja\u010da u proteklim vekovima, stvorili su o njemu legendu i veruju da on \u010duva d\u017eunglu od nepo\u017eeljnih do&scaron;ljaka. Ali ga, kao i njegovog &quot;ro\u0111aka&quot;, sne\u017enog \u010doveka s Himalaja, legendarnog &quot;Jetija&quot;, do sada niko nije snimio ili uhvatio.<\/p>\n<p>\u017divotinja (ili &scaron;ta je ve\u0107), koju Indiosi zovu &quot;Mapinguari&quot; ili &quot;velikim za&scaron;titnikom i braniocem d\u017eungle&quot;, opseda i brojne lovce koji se svakodnevno kre\u0107u bespu\u0107ima Amazona.<\/p>\n<p>Jedan od njih, 70-godi&scaron;nji Batista Azevedo, tvrdi da je Mapinguarija prvi put video pre 20 godina kad je kanuom 45 dana plovio niz reku u potrazi za ribom i divlja\u010di.<\/p>\n<p>&quot;Bio sam se ulogorio na obali kad sam za\u010duo urlik od kojeg sam se sledio. Iznenada, ne&scaron;to nalik na d\u017einovsko ljudsko bi\u0107e prekriveno dugim krznom, pojavilo se iz d\u017eungle. Kretalo se na dve noge i, Bogu hvala, nije do&scaron;lo do mene. Dok sam \u017eiv se\u0107a\u0107u se tog dana&quot; &#8211; jo&scaron; uvek uzbu\u0111eno pri\u010da Batista.<\/p>\n<p>U svetu \u010duveni ornitolog Dejvid Oren, trenutno vode\u0107i znalac pti\u010djeg sveta iz sliva Amazona, Batistinu pri\u010du shvata sasvim ozbiljno. Od 1988. godine, uz svoje ptice, bavi se i \u010dudovi&scaron;tem iz pri\u010da i do sada je predvodio nekoliko ekspedicija u potrazi za Mapinguarijem.<\/p>\n<p>&quot;Mnogi lovci, poput Batiste Azeveda, u podru\u010djima na stotine kilometara udaljenim od njegovog sela, tako\u0111e su videli neobi\u010dno bi\u0107e i utisci su istovetni&quot; &#8211; ka\u017ee Oren.<\/p>\n<p>Njegova teorija je da je Mapinguari, zapravo, jedan od poslednjih \u017eivih d\u017einovskih &quot;zemaljskih lenjivaca&quot;, dalekog pretka ili &quot;ro\u0111aka&quot; postoje\u0107ih malih lenjivaca koji \u017eive na drve\u0107u. Verovalo se da su poslednji primerci d\u017einovskih lenjivaca, koji su \u017eiveli na tlu, izumrli pre 10.000 godina.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Pol Martin, profesor geologije i paleontologije na Univerzitetu Arizona, tvorac teorije da su ljudi krivi za nestanak takvih \u017eivotinjskih vrsta kao &scaron;to su d\u017einovski lenjivci, pomalo je skepti\u010dan.<\/p>\n<p>&quot;Mislim da Oren sa svojom teorijom kasni bar 13.000 godina i njegovo traganje za \u010dudovi&scaron;tem iz amazonske d\u017eungle li\u010di na lov na ameri\u010dko &#8216;veliko stopalo&#8217; ili monstruma iz jezera Loh Nes u &Scaron;kotskoj&quot; &#8211; ka\u017ee Martin.<\/p>\n<p>Oren je uporan i tvrdi da je &quot;d\u017einovski lenjivac ipak mogao da prona\u0111e uto\u010di&scaron;te u nepristupa\u010dnim podru\u010djima d\u017eungle i tako pre\u017eivi&quot;.<\/p>\n<p>Svoje stanovi&scaron;te potkrepljuje \u010dinjenicom da su fosilni ostaci takvog bi\u0107a nala\u017eeni u podru\u010djima od Patagonije u Argentini do severozapadnih delova SAD, &scaron;to svedo\u010di da su se ova bi\u0107a selila na jug pred osvaja\u010dima.<\/p>\n<p>Prema opisima uro\u0111enika, bi\u0107e je visoko preko dva metra kad stoji uspravno, sna\u017eno je gra\u0111eno, u stanju je da s lako\u0107om lomi debele grane i oko sebe &scaron;iri u\u017easan smrad.<\/p>\n<p>Upravo ovaj detalj Oren smatra odbrambenim mehanizmom kreature koja krzno &quot;obla\u017ee&quot; me&scaron;avinom izmeta i raspadnutog mesa \u017ertava kako bi od sebe odvratila mogu\u0107e neprijatelje.<\/p>\n<p>Oren dodaje da, prema na\u0111enim ostacima, bi\u0107e ima \u010detiri sna\u017ena velika zuba u \u010deljustima i tri duga prsta na donjim ekstremitetima koji se zavr&scaron;avaju kand\u017eama.<\/p>\n<p>Sna\u017enom rikom koja se, duboko u grlu zavr&scaron;ava neobi\u010dnim krkljanjem, Mapinguari zastra&scaron;uje potencijalne lovce ali i, mo\u017eda, doziva svoje &quot;ro\u0111ake&quot; rasute po d\u017eungli.<\/p>\n<p><em>Fonet<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ogroman dvono\u017eac, dva metra visok, prekriven krznom, luta amazonskom d\u017eunglom, tvrde uro\u0111enici. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49626","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49626"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49626\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}