Pre pojave zapadnja\u010dke pop i rok muzike a zatim novokomponovanog melosa i turbo folka, SFRJ je imala i veoma popularan "meksi\u010dki" period, tokom kojeg su doma\u0107i peva\u010di obu\u010deni kao marija\u010di pevali o Mama Huaniti, Gvadalahari, sombrerima i borbi seljaka sa veleposednicima u dalekom Meksiku.<\/p>\n
Junaci ove "sombrero" ere iz 1950-ih i 1960-ih godina bili su Nikola Karovi\u0107, Slavko Perovi\u0107, Ljubomir Mili\u0107, Miroslava Mr\u0111a, Ana Milosavljevi\u0107, Nevenka Arsova, grupe "TiViDi", "Tenori" i "Paloma", kao i Nikica Kalo\u0111era sa svojim "Meksikanskim orkestrom".<\/p>\n
Ovu gotovo zaboravljenu epohu jugoslovenske popularne muzike nastoji da rasvetli Miha Macini, svestrani slovena\u010dki pisac, koji se pored pisanja pri\u010da, romana, scenarija i priru\u010dnika za kompjutere bavi i skupljanjem starih plo\u010da. Preko tog hobija je, kako ka\u017ee, i saznao za fenomen "jugomeksi\u010dke" muzike, koji obra\u0111uje na svom sajtu www.mihamazzini.com.<\/p>\n
"Odem tamo gde prodaju vinilke i ponekad vidim takav omot da ne mogu da poverujem", rekao je Macini agenciji Beta. "U Ljubljani sam tako video omot na kome je brkati tip sa sombrerom – bio je to jedan od ‘jugomeksi\u010dkih’ peva\u010da iz 1950-ih, kojih je tada bilo mnogo".<\/p>\n
Macini ka\u017ee da pri\u010da o "jugomeksikancima" po\u010dinje 1948. godine, u vreme rezolucije Informbiroa i Titovog "ne" Staljinu. Do tog prelomnog istorijskog trenutka, na jugoslovenskim radio stanicama puštana je ruska muzika, a u bioskopima su prikazivani ruski filmovi.<\/p>\n
"Jugoslavija tada nije bila u mnogo dobrim odnosima sa Zapadom, a onda se dogodilo da su se njeni odnosi sa Sovjetskim Savezom pogoršali. I onda se javio problem: ako se otcepiš i od jednih i od drugih, koji \u0107eš film u bioskop da staviš? Pa je Moša Pijade došao na ideju: uvoziti meksi\u010dke filmove", izjavio je Macini.<\/p>\n
Na sajtu Barikada.com, u odeljku posve\u0107enom "jugomeksikancima", precizira se da je "glorifikacija ustanaka seljaka protiv veleposednika kao jedna vrsta klasne borbe" u tim filmovima odgovarala vladaju\u0107oj komunisti\u010dkoj ideologiji SFRJ, iako "vo\u0111e meksikanskih filmskih ustanaka nisu spominjali Marksa, Lenjina i njima sli\u010dne".<\/p>\n
Meksi\u010dki filmovi postali su veoma popularni, pa su jugoslovenski peva\u010di, kako ka\u017ee Miha Macini, "išli u bioskop da gledaju te filmove, slušali u njima muziku i po\u010deli sami da pišu na španskom – onako kako su ga \u010duli. \u010cak su sebi pravili i meksi\u010dku ode\u0107u!"<\/p>\n
Poznati hrvatski kompozitor Nikica Kalo\u0111era zapo\u010deo je karijeru osnivanjem sopstvenog meksikanskog orkestra, a 1958. godine pojavile su se prve prave "jugomeksi\u010dke zvezde" – trio "TiViDi", sa hit pesmama "Mama Huanita", "Vedro nebo", "Cucurrucucu Paloma", "\u010cetiri staze" i "Sombrero", koji je napisao Kalo\u0111era.<\/p>\n
U to vreme, kada gramofona u SFRJ nije bilo mnogo, "TiViDi" su uspeli da prodaju 50.000 primeraka plo\u010da, navodi se na www.barikada.com.<\/p>\n
Nikola Karovi\u0107 iz Crne Gore, legendarni Titov li\u010dni peva\u010d i tako\u0111e Ginisov rekorder po broju stranih predsednika pred kojima je nastupao, izgradio je karijeru upravo na izvo\u0111enju meksikanskih pesama, a tokom 1960-ih "Diskos" iz Aleksandrovca je po\u010deo masovno da izdaje plo\u010de "jugomeksikanaca" poput Ljubomira Mili\u0107a, Nikole Karovi\u0107a i drugih.<\/p>\n
Macini je sakupio njihove singlice i omote postavio na sajt, uz komentare na slovena\u010dkom i engleskom jeziku. Kada u\u0111e na sajt, posetioca do\u010deka omot singla "Razvod braka\/Balada o tu\u017enom \u017eivotu", u izvo\u0111enju "Mili\u0107 Ljubomira i ‘Palome’. Mili\u0107 je obu\u010den kao marija\u010d, nosi sombrero i tanke brkove, a kao ilustracija su prilo\u017eene obe pesme u MP3 formatu, kao i tekst za "Razvod braka".<\/p>\n
"Jugomeksi\u010dka muzika je postala toliko popularna da ju je tek tokom 1960-ih ubila muzika sa Zapada. Javio se sukob generacija, i stariji su poru\u010divali: ‘šta \u0107e nam ta zapadna sr*** kad imamo našu, meksi\u010dku muziku!’, ka\u017ee Macini i dodaje, uz smeh, da je to bio "prvi signal da \u0107e se Jugoslavija raspasti."<\/p>\n
"Makedonija, Srbija i ruralni deo Hrvatske ozbiljno su shvatili tu muziku, pa je \u010dak i tada popularni Ivo Robi\u0107, koji je imitirao Frenka Sinatru, morao na plo\u010du staviti meksi\u010dke pesme. Jedino se nije meksikanizirala Slovenija. Tamo se kao odgovor javila kantri manija – sa kantri peva\u010dima koji nose plasti\u010dne šešire."<\/p>\n
Macini ka\u017ee da je napisao scenario za film pod nazivom "Paloma negra" koji \u0107e se baviti fenomenom "jugomeksi\u010dke muzike". "Iz toga \u0107e se verovatno roditi moj slede\u0107i roman", dodao je. <\/p>\n
Beta<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pre pojave zapadnja\u010dke pop i rok muzike a zatim novokomponovanog melosa i turbo folka, SFRJ je imala i veoma popularan "meksi\u010dki" period, tokom kojeg su doma\u0107i peva\u010di obu\u010deni kao marija\u010di pevali o Mama Huaniti, Gvadalahari, sombrerima i borbi seljaka sa veleposednicima u dalekom Meksiku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49608","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49608"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49608\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}