{"id":49599,"date":"2008-10-04T13:01:47","date_gmt":"2008-10-04T13:01:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49599"},"modified":"2008-10-04T13:01:47","modified_gmt":"2008-10-04T13:01:47","slug":"sida-medu-ljudima-jos-od-pocetka-20-vijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/10\/04\/sida-medu-ljudima-jos-od-pocetka-20-vijeka\/","title":{"rendered":"Sida me\u0111u ljudima jo\u0161 od po\u010detka 20. vijeka"},"content":{"rendered":"<p>Smrtonosni virus side po\u010deo je da se &scaron;iri me\u0111u ljudima jo&scaron; po\u010detkom dvadesetog veka, mnogo ranije nego &scaron;to se do sada pretpostavljalo, u Podsaharskoj Africi, u vreme kad su moderni gradovi po\u010deli da ni\u010du u tom regionu, procena je ameri\u010dkih stru\u010dnjaka sa Univerziteta Arizone.<\/p>\n<p>Time se po\u010detak &scaron;irenja ove bolesti me\u0111u ljudima pomera za nekoliko decenija unazad, a ubrzanje koje je zaraza vremenom dobila me\u0111u ljudima pripisuje se rastu gradova i rizi\u010dnijem pona&scaron;anju stanovni&scaron;tva u urbanim uslovima, preneo je Rojters.<\/p>\n<p>Prema proceni stru\u010dnjaka iz Arizone, predak svih oblika HIV virusa pojavio se me\u0111u Afrikancima oko 1908. godine, plus-minus 20 godina, odnosno najverovatnije negde izme\u0111u 1884. i 1924. <\/p>\n<p>Na bazi analize izmeta &scaron;impanza, nau\u010dnici iz Arizone su zaklju\u010dili da je HIV virus prvi put prenet sa tih majmuna na \u010doveka u jugoisto\u010dnoj oblasti Kameruna. Potom se polako &scaron;irio me\u0111u lokalnim stanovni&scaron;tvom, dok jedna od inficiranih osoba nije dospela u tada&scaron;nji Leopoldvil (dana&scaron;nju Kin&scaron;asu), gde su uslovi bili mnogo povoljniji za ubrzano &scaron;irenje infekcije. <\/p>\n<p>Dva najstarija poznata uzorka virusa HIV-a poti\u010du iz 1959. godine (iz krvi jednog \u010doveka iz Kin&scaron;ase) i iz 1960. (iz limfnih \u010dvorova \u017eene iz istog grada, koji su o\u010duvani u vosku). Velika razlika me\u0111u ovim uzorcima ukazala je ameri\u010dkim istra\u017eiva\u010dima da je HIV virus ve\u0107 znatno ranije obitavao me\u0111u ljudima, stalno se menjaju\u0107i. Upore\u0111ivanjem dva uzorka nau\u010dnici su mogli da izrade &quot;porodi\u010dno stablo&quot; virusa, a prora\u010dunom akumulacije mutacija u njima da otprilike odrede i vreme njegove pojave me\u0111u ljudima. <\/p>\n<p>Po mi&scaron;ljenju Majkla Vorobija s arizonskog univerziteta, do &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;log veka virusom HIV je mo\u017eda ve\u0107 bilo zara\u017eeno nekoliko hiljada ljudi. Dvadesetak godina kasnije, ceo svet je bio suo\u010den sa sidom, kojom je dosad zara\u017eeno 33 miliona ljudi, od kojih je 25 miliona umrlo. <\/p>\n<p>Mada za sidu zasad nema leka, Vorobi iz ovog istra\u017eivanja ipak izvla\u010di optimisti\u010dki zaklju\u010dak da je &quot;HIV jedan od onih patogena za koje bi se gotovo moglo re\u0107i da \u017eivi na ivici uni&scaron;tenja&quot;.<\/p>\n<p>Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Smrtonosni virus side po\u010deo je da se &scaron;iri me\u0111u ljudima jo&scaron; po\u010detkom dvadesetog veka, mnogo ranije nego &scaron;to se do sada pretpostavljalo, u Podsaharskoj Africi, u vreme kad su moderni gradovi po\u010deli da ni\u010du u tom regionu, procena je ameri\u010dkih stru\u010dnjaka sa Univerziteta Arizone.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49599","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49599"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49599\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}